INFONET-468X60-BANNER

Šta dalje - 10 najvažnijih tema u arhitekturi u narednoj deceniji (baza linkova)

05.01.2011. | Clifford A. Pearson | Architectural Record

Krajem 2010. godine, urednici magazina Architectural Record (AR) sastali su se na okruglom stolu da analiziraju ono što je obeležilo arhitekturu u protekloj deceniji. Prenosimo vam ovaj tekst u celosti (Architecture at a Crossroads, Clifford A. Pearson). Tekst ima dva dela - "Ono što je bilo" i "Šta dalje". Prvi deo teksta: Arhitektura na raskršću - Ono što je bilo - šta je obeležilo poslednju deceniju arhitekture? - klikni na link.

Drugi deo teksta je pred vama i zapravo se sastoji
od deset linkova ka tekstovima (intervjuima) na
različite teme koje će, po proceni urednika AR,
obeležiti narednu deceniju arhitekture u svetu:

  • 1. konstrukcije
  • 2. BIM softveri
  • 3. ekonomija
  • 4. LEED
  • 5. veliki biroi
  • 6. gradovi
  • 7. materijali
  • 8. predgrađa
  • 9. kritika
  • 10. teorija

 

Napomena: neke od ovih intervjua prevodimo u celosti ili samo delove, a za svaku od tema dodajemo i linkove ka tekstovima na srpskom jeziku objavljenim na našem portalu proteklih godina.

1. Konstrukcije

Na temu konstrukcuja Architectural Record (dalje samo AR) razgovarao je sa William F. Baker-om (foto ispod), inženjerom i partnerom u projektantskoj firmi Skidmore, Owings & Merrill (SOM). On je imao angažman na projektima kao što su Burj Khalifa u Dubaiju (vidi tag i linkove) i Rodenov krater (projekat velike opservatorije za posmatranje neba golim okom koji je dizajnirao umetnik James Turrell za svoj Land art projekat i koji se nalazi u vulkanskom krateru starom 400.000 godina, 4,8km u prečniku).

- Mi razvijamo alate koji su korisni za bezbroj projekata. Jedna od najvećih stvari koje radimo, a koja je tek u nastanku, jeste optimizacija za više promenljivih. Pokušavam da pronađem efikasne strukture koje mogu da se pretvore u zanimljivu arhitekturu - kaže Baker.

On dodaje da se mnogo toga trenutno dešava i na polju novih konstruktivnih materijala. Istraživači materijala i metalurzi sada koriste moćne softvere i računare da zavire u materijale na molekularnom nivou kako bi stvorili novu generaciju čelika, betona i drugih materijala (vidi tag "nano" na kraju teksta).

On napominje i da razvoj konstruktivnih sistema u velikoj meri menja i način gradnje. Tako navodi primer oblakodera Burj Khalifa koji naziva “vertikalnom fabrikom”.

- Velike građevinske kompanije iz Japana i Južne Koreje ulažu mnogo u istraživanja i razvoj, a u Velikoj Britaniji firma O'Rourke dala je velika sredstva univerzitetima za istraživanja. Sa druge strane, u SAD se ne ulaže dovoljno na ovom polju i rezultati će se pre pokazati u drugim delovima sveta - kaže Baker.

Kada je reč o softverima Baker kaže da njihov razvoj stvara i mnoge probleme:

-  Softveri omogućavaju projektovanje zgrada koje imaju nerešen koncept konstruktivnog sistema. Često pokušavam da utičem na projektante da se vrate osnovnim principima koji mogu da budu pouzdani i bez računarskih tehnologija - opominje Baker.

 

On kaže i da ga mahom duboko dotiču projekti koji su besmisleni. Za neke zgrade kaže da već u projektu vidi da prosto neće valjati a investitori potroše i 100 miliona dolara dok to shvate.

Zanimljivo je i šta Baker izdvaja kao najveću lekciju koju je naučio gradeći oblakoder Burj Khalifa:

- Sve vreme dok smo radili na tom projektu mnogi su objavljivali da započinju gradnju još više zgrade od naše. Međutim, jedan po jedan, odustalo se od svih tih projekata. To me je navelo da razmišljam o tome zašto neke zgrade neće biti izgrađene. Shvatio sam da je ovo važno koliko i pitanje zašto su neke izgrađene. Nekada je razlog loš koncept konstrukcije već u idejnom rešenju, a nekada njena neefikasnost.

  • Kule od peska - CityCenter u Las Vegasu i Burj Khalifa u Dubaiju (linkovi) - link
  • intervju William F. Baker za AR - link

2. BIM softveri

O značaju BIM softvera za AR govorio je James P. Barrett, direktor za integrisani dizajn u kompaniji Turner Construction Company. On nadgleda primenu BIM-a na projektima kompanije. O BIM-u smo pisali u više navrata (vidi liknove i tag BIM na kraju teksta). Ovde bismo napomenuli i razvoj tehnologije arhitektonskog računarskog oblaka za razradu projekata i naročito integrisanog projektovanja (IPC, IPM, itd).

  • BIM - Building information modeling - projektovanje po standardima savremenog građevinarstva - link
  • DebunkTheBIM: blog Zolna-e Murray posvećen BIM tehnologiji - svakodnevna obuka o radu u BIM softverima - link
  • intervju James P. Barrett-a za AR - link
  • Turner: Tržište zelene gradnje u SAD u 2011. godini - procene i očekivanja - link
  • BIM preuzima liderstvo CAD-a u Kaliforniji - link
  • Green BIM - razvoj zelene gradnje podstiče razvoj i implementaciju Green BIM alata - link
  • Računarski oblak (cloud computing) - budućnost arhitektonskog projektovanja - link
  • IPC online softveri - efikasnija komunikacija u građevinarstvu - link
  • IPD metod isporuke integrisanih projekata - link 

3. Ekonomija

Na temu ekonomije u arhitekturi za AR govorio je Robert Murray, podpredsednik sektora ekonomije u kompaniji McGraw-Hill Construction, koja je izdavač Architectural Record-a. On se u intervjuu pre svega osvrće na ekonomsku krizu u SAD i njene posledice. O ovoj temi takođe možete mnogo pronaći na portalu Gradjevinarstvo.rs, kako na svetskom, tako i na lokalnom nivou.

  • intervju Robert Murray za AR - link
  • Tržište zelene gradnje u SAD u 2011. godini - procene i očekivanja - link
  • Kako privući strane investicije - konkurentnost Srbije (BelRE 2010) - link
  • Svet u milijardama dolara - vizuelizacija statističkih podataka - link
  • Turska postaje globalna sila u građevinarstvu - link
  • Prilika za građevince na Bliskom Istoku - Sudijska Arabija se budi - link
  • Pred decembarski Global Forum objavljena lista Top 100 Global Infrastructure Projects - link
  • Libija kao novi Dubai - milijarde dolara ulaganja u velike građevinske i infrastrukturne projekte - link 

4. LEED

O LEED-u je za AR pričao Bob Berkebile, direktor projektantske firme BNIM (link ispod). On decenijama promoviše održivu gradnju i osnivač je Nacionalnog komiteta Udruženja arhitekata SAD (AIA’s National Committee on the Environment - COTE). Takođe, bio je jedan od glavnih aktera u USGBC-u koji je radio na razvoju LEED-sistema. Informacije o LEED sistemu možete redovno pratiti na našem portalu (vidi linkove i tag na kraju teksta).

  • USGBC i LEED sertifikacija zgrada - vodeći međunarodni standard za zelenu gradnju - link
  • LEED 2012 - integrisano projektovanje i merenje potrošnje u zelenim zgradama - link
  • intervju Bob Berkebile za AR - link
  • Institut Living Building dodelio je prve sertifikate za najzelenije zgrade - link
  • AIA izabrala 10 najboljih primera održive arhitekture - 2010 COTE Top Ten Green Projects - link
  • BNIM - www.bnim.com

5. Veliki biroi

O ulozi velikih biroa u arhitekturi za AR govorio je Paul Nakazawa, predavač profesionalne prakse na Školi projektovanja na Harvardu. Takođe, on radi kao poslovni strateg i trener u radionicama za firme iz oblasti arhitekture, pejzažne arhitekture i prostornog planiranja.

U intervjuu za AR on kaže da pojava gigantskih biroa neće u potpunosti uništiti tradicionalnu arhitektonsku praksu nezavisnih firmi:

- To jednostavno znači da u ekosistemu postoji nova zverka. Ova pojava posledica je nekoliko faktora, pre svega urbanizacije gigantskih razmera koja stvara potrebu za ogromnim infrastrukturnim projektima. Ovo nisu teme koje se tiču jedne zgrade ili kompleksa zgrada - kaže on i dodaje:

- Danas projekat podrazumeva često i rešenje saobraćajnica (puteva, železnice, metroa, itd), zdravstvenog i obrazovnog sistema, zapošljavanja i kompletnih područja neke metropole. Zato je investitorima (gradovima, lokalnim zajednicama i državama), često potrebno da komuniciraju sa biroom koji može da se izbori sa celom problematikom. Setite se samo kakvih projekata ima u Kini ili Brazilu.

On podseća da su još 1980-ih neki biroi u Velikoj Britaniji izašli na berzu, ali su zato uglavnom propali nakon kraha 1987. godine. Nakazawa čak smatra da je moguće da se sada dešava podjednaka "glupost" ali mnogo većih razmera.

- Da biste bili zaista veliki globalni biro morate imati preko 1.000 zaposlenih. Tako možete ući u rizične poslove dok biroi sa 200 ili 400 zaposlenih to sebi ne mogu da priušte. Firme sa oko 100 zaposlenih mogu da učestvuju na svetskom tržištu, ali samo u fazi idejnog konkursnog rešenja, na primer - kaže Nakazawa i podseća:

- Ne treba zaboraviti i da su mnoge firme koje su imale 300 zaposlenih danas spale na 60 do 70 arhitekata. Ova kriza će zaista napraviti čistku i ostaće samo oni koji su spremni da iskoriste tehnologije, globalizaciju i raznovrsnost projekata.

Nakazawa procenjuje da će naredna decenija biti relativno mirnija za one koji prežive krizu, i zaključuje da je u olujnim vremenima sigurnije biti na velikom brodu.

  • Aecom postao najveća arhitektonska firma na svetu sa skoro 1.500 zaposlenih arhitekata (video) - link
  • intervju Paul Nakazawa za AR - link
  • Harvard’s Graduate School of Design - www.gsd.harvard.edu

6. Gradovi

O gradovima za AR govorio je Ricky Burdett, profesor urbanizma na Londonskoj školi za ekonomiju i direktor-osnivač međunarodne istraživačne i predavačke organizacije LSE Cities.

- Urbanizacija koja je u toku nastaviće se, ali ne u svim delovima sveta ravnomerno. Na primer, Lagos, Daka i Mumbaj svakog sata imaju 40 novih stanovnika, dok se ovaj proces u Južnoj Americi usporava. Sa druge strane, neki bivši industrijski gradovi u Evropi i SAD beleže pad stanovnika. Ove migracije ubrzaće i klimatske promene.

Burdett je kao pozitivne primere izdvojio Bogotu, Barselonu i Torino (vidi linkove ispod), kao i primer Londona kako je moguće smanjiti broj automobila u centru grada oštrim merama protiv zagušenja u saobraćaju.

- Izgradnja osnovne infrastrukture naročito je važna u najsiromašnijim urbanim regijama gde imamo situaciju da je 30% stanovnika bez pijaće vode, kanalizacije i osnovnih higijenskih uslova. Takođe, treba da imamo u vidu da su urbana područja potrošači oko 60% proizvedene energije na svetu, i sa 75% doprinose emisiji gasova sa efektom staklene bašte - podseća Burdett i dodaje:

- Zato je važno obratiti pažnju na standarde gradnje, naročito zato da nam svi ti ljudi ne završe u nekakvim nehigijenskim naseljima u narednoj deceniji.

Burdett je rekao i da nije optimista po pitanju izgradnje novih zelenih gradova kao što su, na primer, New Songdo City u severoistočnoj Aziji ili Masdar u Abu Dabiju. Kao razlog za to on navodi ogromne investicije koje su potrebne, ali koje ni bogate zemlje ne mogu sebi da priušte:

- Održiva rešenja mogu i moraju biti pronađena u samom DNK postojećih gradova - prilagođavanje i kalibrisanje njihove prostorne, socijalne i ekonomske organizacije na realističan način koji reflektuje organski proces urbanog rasta i dostupnost resursa - tvrdi Burnett i zaključuje:

- Inicijativa Nju Delhija da sve rikše i autobusi javnog prevoza koriste prirodni gas umesto dizela jeste primer napora koji nam je potreban. Drugi način jeste ono što imamo u Londonu - ograničavanje grada unutar jasnih granica (za London je to Green Belt - zeleni pojas). Moramo insistirati na tome da svo zemljište u urbanom tkivu bude optimalno iskorišćeno, naročito područja nekadašnjih industrijskih zona - revitalizacija pre "greenfield" investicija!

  • Svet na mapama kakvim ga nikada niste videli - link
  • Intervju: Kulveer Ranger - infrastrukturni projekti javnog saobraćaja u Londonu - link
  • Top 10 najboljih sistema javnog prevoza u gradovima sveta - link
  • intervju Ricky Bardett za AR - link
  • London School of Economics - www.lse.ac.uk
  • LSE Cities - link
  • Mega gradovi i urbani koridori - izveštaj UN o bliskoj budućnosti gradova sveta - link
  • Revitalizacija grada: Bogota – nekad i sad - link
  • Održivi gradovi u Kini - C2C - Od kolevke do kolevke - link
  • New Songdo City - www.songdo.com
  • Masdar - www.masdar.ae 
  • Green Belt London - www.londongreenbeltcouncil.org.uk
  • Barselona – četvrt veka održivog razvoja - link
  • Eminentni predavači u Srbiji - link

7. Materijali

O materijalima je za AR govorila Sheila Kennedy, direktor bostonske firme Kennedy & Violich Architecture i profesorka na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology - vidi i tag na kraju). Godine 2000. ona je osnovala MATx, jedinicu za istraživanje materijala u okviru svoje firme koja ispituje proizvode za različite primene u građevinarstvu.

- U SAD smo zaboravili kako da pravimo stvari. Trenutno radim na projektu za koji je kamen izvađen u kamenolomu u Northeast-u, Pensilvanija, SAD, a zatim je odvežen u Indiju na obradu. U arhitektonskim školama postoji veliko zanimanje za materijale, ali ne i programi ili pedagoški pristup koji bi zaista povezali ovo polje sa arhitekturom. Glavni problem jeste povezati robusni svet 3D modelovanja sa svetom izrade prototipova arhitektonskih proizvoda i digitalne fabrikacije.

Ona u MATx-u trenutno ispituje neke PCM-ove (phase-changing materials - vidi linkove). Kennedy smatra da će na polju razvoja novih materijala i proizvoda biti uspešne one firme koje su sposobne za vertikalni razvoj, iz sopstvenih resursa, ili kroz saradnju sa arhitektima i konsultantima drugih profila.

AR je pitao i da li će materijali o kojima se priča puno toga negativnog, kao što je PVC, u narednoj deceniji nestati iz upotrebe:

- Mislim da bi bilo odlično kada bi materijali poput PVC-a nestali, ali ne bih izdvojila samo jedan materijal. Postoji veoma mnogo materijala koje koristimo i ne obraćamo pažnju na to kako su proizvedeni. Materijale morate posmatrati šire: odakle dolaze, kako se prave, koliko se daleko transportuju, itd. Na primer, u realnosti, proizvodnja staklenih solarnih panela ima veoma visoku emisiju ugljenika, ali mi i dalje uporno upiremo prst u PVC.

  • intervju Sheila Kennedy za AR - link
  • Kennedy & Violich Architecture - www.kvarch.net
  • Northeast Stone Works - www.northeaststone.com
  • Zloupotreba dece - dečiji rad u kamenolomima u Indiji odakle kreće izvoz kamena peščara u ceo svet (foto) - link
  • Nova generacija transparentih fasada sa PCM jezgrom za regulaciju temperature - link
  • PCM: Panelni proizvodi i završna obrada enterijera (Greenbuild Expo 2009) - link
  • Brojni linkovi: Ko je odgovoran za širenje i održavanje zabluda u srpskom građevinarstvu? - link
  • preporučujemo i da pretražite rubriku Transmaterijali na portalu Gradjevinarstvo.rs.

8. Predgrađa

O predrgrađima za AR priča June Williamson, profesorka saradnica na Školi arhitekture na gradskom koledžu Njujorka. Ona je i ko-autor (uz Ellen Dunham-Jones) knjige - Retrofitting Suburbia: Urban Design Solutions for Redesigning Suburbs.

- Došlo je do eksplozije interesovanja urbanista za predgrađa. U njima živi većina populacije u SAD, ona su danas ostarila a sreću se i sa brojnim drugim problemima. Ovo će ostati velika tema urbanizma i u narednih pola veka - kaže Williamson.

U intervjuu ona se uglavnom osvrće na problem predgrađa u SAD. Nekoliko puta smo pisali i o ovoj temi pa preporučujemo da pogledate linkove ispod.

  • intervju June Williamson za AR - link
  • Form-based codes - Urbanistički propisi zasnovani na formi a ne funkciji menjaju SAD - link
  • Crno je zeleno&sexy - link
  • Rezoniranje i izgradnja Njujorka pod gradonačelnikom Blumbergom - link
  • deo knjige Retrofitting Suburbia možete pronaći i na sajtu Google Books - link
  • grupa Retrofitting Suburbia postoji i na sajtu Facebook.

9. Kritika

Alexandra Lange je kritičar, novinarka i istoričar arhitekture. Ona je, sa Jane Thompson, ko-autor knjige Design Research: The Store That Brought Modern Living to American Homes (knjigu možete potražiti na internetu, cena je oko 50 dolara).

AR je zanimalo koje su njene procene o budućnosti arhitektonske kritike u trenutku kada se novine i časopisi bore za preživljavanje:

- Iako se čini da arhitektonska kritika gubi prostor, ona nam je i dalje neophodna. Nadam se da će novi medijski kanali omogućiti da dođe do onih koji žele da je čuju. Već decenijama ljudi smatraju da u štampi nema dovoljno arhitektonske kritike. Izgleda da postoji nesrazmera između grandioznih projekata i kritike na istim stranama - kaže Lange.

Lange se ovrće i na mnoge arhitektonske blogove, ali kaže da se oni najčešće bave temom projekata ili nacrta, a da se arhitektura ionako previše okreće crtežima u današnje vreme kada se manje gradi.

I ona sama počela je da piše blog od juna 2009. godine, kada se već osetio zastoj u poslu. Ona je to iskoristila da kritikuje i Nicolai Ourroussoff-a, arhitektonskog kritičara New York Times-a:

- Bila sam frustrirana. On je imao odličan prostor ali nije ga koristio. Najgore što je moglo da mi se desi jeste da me Times više ne zove povodom saradnje. Međutim, to se nije dogodilo.

AR je pitao Lange-ovu i može li se živeti od blogovanja kao novog vida zaposlenja za kritičare:

- Danas, kada najveći deo materijala jeste dostupan online, kritičari, umesto što samo prenose i daju opšte preglede, mogu da se okrenu kritičkim osvrtima na knjige i zgrade. Časopisi treba da se koncentrišu na distancirano posmatranje. Ne kažem da ne treba da postoje i konkretne analize, ali gube na ekskluzivnosti jer se fotografije i likovni prikazi danas lako distribuiraju širom interneta.

  • intervju Alexandra Lange za AR- link
  • 10 velikih arhitektonskih promašaja - kad se arhitekte zaigraju - link
  • Kako je recesija promenila arhitekturu u SAD - kraj ere McMansion kuća - link
  • Zelena arhitektura, kriza, starhitekte i Ground Zero iz ugla arhitektonskog kritičara Paul Golberger-a - link
  • Čikago ruši nekadašnji bolnički kompleks Reese - Gropiusove zgrade pod buldožerima - link
  • Novi muzej Akropolja otvara se u junu – stanovnici Akropolja u izgnanstvu - link
  • "Rđavi" - zgrada u Lidsu pobedila Burj u Dubaiju za najbolju visoku zgradu za 2010. godinu - link
  • Nagrada za najružniju zgradu Britanije sporna za arhitekte - link
  • Alexandra Lange blog - link

10. Teorija

George Baird, direktor firme Baird Sampson Neuert Architects i bivši dekan Fakulteta za arhitekturu, pejzaž i dizajn na univerzitetu Toronta - John H. Daniels (do 2009. godine). On je 2004. godine podvukao teoretska pitanja sa kojima se suočava arhitektura u eseju koji je bio povod za mnoge diskusije - "Criticality" and its Discontents (link ispod).

Baird je u intervjuu za AR izrazio bojazan da se nove generacije previše oslanjaju na pragmatičnost koja otvara put za moguće pojave određenih "nemoralnosti" u arhitekturi:

- Danas ne postoji dominantna teorijska pozicija. Naravno, i dalje teoretišemo o arhitekturi, međutim, sve te teorije nisu uspele da postanu naročito značajne. Danas pokušavamo da definišemo ulogu arhitekte koji može da se suočava sa različitim aspektima realnosti.


Spencer Green; investitor: Chelsea Neighborhood Developers; po projektu firme Utile iz Bostona: 15,2 miliona dolara, 48 stanova za izdavanje, 2009. godina - klikni na link

Baird podseća i da postoji fascinacija starhitekatama ali da postoji i veliki uticaj socijalnih pitanja, kao što pokazuje i Aga Khan nagrada ali i nedavna izložba u muzeju MOMA - Small Scale Big Change: New Architectures for Social Engagement (linkovi ispod).

Baird kaže da Rem Koolhaas ostaje jedan od najživljih kritičara na ovom polju:

- Iako ga optužuju da je ciničan, njegova "saradnja" sa globalnim kapitalizmom možda je način da arhitekte ne ostanu na margini. Druga osoba na koju treba obratiti pažnju jeste Tim Love, čija firma Utile iz Bostona reflektuje njegovo teoretsko i pragmatično interesovanje za tipologiju stanovanja i način na koji zoniranje i građevinska regulativa utiču na projekte.

  • Pet pobednika Aga Khan nagrade za 2010. godinu (galerija fotografija) - link
  • "Criticality" and its Discontents (PDF, 6 strana, engleski) - link
  • Faculty of Architecture, Landscape, and Design at the University of Toronto - www.daniels.utoronto.ca
  • intervju George Baird za AR - link
  • Small Scale Big Change: New Architectures for Social Engagement - link
  • Utile, Inc. Architecture + Planning - www.utiledesign.com

Bonus link:

  • Obrazovanje i uloga arhitektonske profesije danas - link
 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;