INFONET-468X60-BANNER

Moja arhitektura je mesto kolektivnog vlasništva

29.07.2011. | Actu Environnement

Nemačka tridesetčetvorogodišnja arhitekta Ana Heringer (Anna Heringer) dobila je Global Award for Sustainable Architecture – nagradu za održivu arhitekturu, za svoj rad u seoskim oblastima severnog Bangladeša gde je predvodila stanovništvo u izgradnji škole od zemlje i bambusa bez struje.

Stvoren 2006. godine, Global Award for Sustainable Architecture nagrađuje svake godine pet međunarodnih ahitekata angažovanih u oblasti održivog razoja.

Za francuski portal Actu Environnement objašnjava etiku svoje arhitekture i kakvi su njeni koncepti

"Inspiriše me lokalni identitet stanovništva, izvori svojstveni određenom pejzažu, okruženju, umeće zanatlija... Koncepti slobode i nezavisnosti za mene su fundamentalni: mogućnosti stanovnika moraju biti istaknute, arhitektura nije ograničenje koje dolazi spolja, već element prisvajanja, učešća, nešto kao zajedničko dobro čiji profit se vraća stanovnicima, saradnicima na izgradnji objekata, koji tako uzimaju život u svoje ruke i ponovo vraćaju veru u svoju sudbinu. Upravo u Bangladešu, u kome periodično boravim proteklih dvanaest godina, doživela sam to iskustvo saradnje na izgradnji koja je bila element emancipacije za stanovnike i korisnike."

Na pitanje Actu Environnement  koja je njena definicija trajnosti, odgovara:

"Za mene, put ka trajnom, održivom razoju pre svega stavlja u prvi plan učešće korisnika u izgradnji objekta koji će oni biti ponosni da grade. Ta društvena dimenzija prisvajanja od strane stanovnika čini mi se podjednako važnom kao i estetska i dimenzija okruženja održivosti. Izgleda mi da su korisnici jedne zgrade prvo stvaraoci pre nego što postanu potrošači. Neki materijali to dozvoljavaju, kao na primer drvo i zemlja, koji su zajedničko dobro. Omogućavanje stvaranja i gradnje, to je moj cilj dok razgovaram sa zajednicom: moja arhitektura je mesto kolektivnog vlasništva. U zapadnim zemljama, stanovnici se veoma retko uključuju i ne istražuju svoju kreativnost. To je dimenzija koja bi trebalo da bude razvijena. Održivost ide u paru sa jednostavnošću. Ona je takođe sinonim lepote, harmonije sa prirodnim okruženjem, ali takođe i sa društvenim okruženjem. Arhitektura kako je ja vidim služi podsticanju ljudskih veza i pokretanju brojnih radnika u građevinarstvu. U Bangladešu, masovna nezaposlenost opravdava brojnu radnu snagu na građevini. Jednostavna arhitektura, od zemlje i drveta, lokalnim radnicima je bliska i ne zahteva beton, mehanizaciju i industrijske kranove. Želja da se smanji radna snaga meni izgleda kao loš društveni put."

Nabijena zemlja - savremena interpretacija drevnog materijala

O njenim omiljenim materijalima, Ana kaže:

"Najbolji kriterijum za izbor materijala jeste njihova lokalna dostupnost. Treba koristiti svakidašnje materijale koji mogu biti takođe meki kao svila, grubi kao kamen, velike različitosti i raznolike lepote, i koji ne zahtevaju spoljnu energiju za svoju transformaciju. Zemlja, drvo ili bambus bolje stare od betona i ostaju lepi dugo vremena. To su univerzalni materijali. Na nesreću, arhitektura odavno zapostavlja upotrebu zemlje, iako je to najdostupniji materijal na planeti. Samo jedan univerzitet u Francuskoj ima predmet gradnje zemljom – univerzitet u Grenoblu. Ali, osim nekoliko izuzetaka, zemlja kao materijal danas nije priznata niti rasprostranjena, dok ima ključnu ulogu kod onih koji nemaju mogućnosti da plate konstrukcije od betona i čelika."

Na pitanje Actu Environnement  da li sebe opisuje kao low tech arhitektu, odgovara potvrdno:

"Da, to je upravo to. Kao suprotnost visokotehnološkoj (high techs), niskotehnološka (low techs) izgradnja troši manje energije i koristi lokalne izvore, istovremeno angažujući značajnu radnu snagu. One zahtevaju nezavisnost stanovništva. One stvaraju otporne sisteme. Ubeđena sam da bi trebalo biti manje zavisan od high tech-a generalno i da bi trebalo računati na lokalne snage, više nego na sofisticirane i osetljive sisteme, skupe i nedostupne siromašnom stanovništvu. Održivost ne treba da bude zatvorena u prefinjenom svetu stručnjaka i skupih tehnologija koje koriste najprivilegovaniji."

Linkovi:

Vezani tekstovi sa portala Gradjevinarstvo.rs:

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;