INFONET-468X60-BANNER

Urbanizacija dovodi do promena uticaja usluga ekosistema

15.09.2011. | Mark Kinver | BBC

Različita urbanistička pravila različito utiču na delovanje lokalnih ekosistema, izveštavaju istraživači. Gusta naseljenost dovodi do povećanja količine betona i asfalta, smanjujući tako sposobnost odlivanja vode iz oblasti. Sa druge strane, nizak stepen naseljenosti ne utiče na sposobnost odlivanja, ali smanjuje količinu dostupnog zemljišta za hranu i skladištenje ugljenika, dodaje istraživački tim iz Ujedinjenog Kraljevstva. Studija je prezentovana na godišnjem sastanku Britanskog ekološkog društva (British Ecological Society - BES) na Univerzitetu u Šefildu.

"Predviđanje kako će se gradovi tačno razvijati bilo je izuzetno teško zato što svaki grad čini to makar malo drugačije od drugih", kaže jedan od prezentatora Feliks Ajgenbrod (Felix Eigenbrod) sa Univerziteta u Sauthemptonu, koji je bio deo istraživačkog tima šefildskog univerziteta tokom izrade ove studije.

"Zato smo za posmatranje uzeli dva ekstremna, ali ipak realna scenarija. Dva scenarija – zgušnjavanje i širenje – zasnovana su na klasifikaciji korišćenoj u UK Land Cover Map u kojoj su urbane oblasti podeljene ili na gusta urbana ili na naselja sa predgrađima.

"Kod scenarija širenja pretpostavili smo da, u cilju zbrinjavanja rastuće populacije, većina ljudi želi da stanuje u oblasti predgrađa pre nego u uslovima gustih gradskih naselja", rekao je dr Ajgenbrod za BBC vesti uoči svoje prezentacije na sastanku Britanskog ekološkog društva. "Onda je bilo moguće izračunati koliko dodatnog zemljišta je bilo potrebno da bi se smestilo rastuće stanovništvo."

"Kod scenarija zgušnjavanja, proces je bio obrnut." Tim je računao sa tim da će kod politike zgušnjavanja prvo biti pokušano sa povećanjem gustine naseljenosti postojećih gradova, što bi značilo da bi i oblasti predgrađa postajale mesta guste naseljenosti. "Ovo znači da bi bilo manje ili uopšte i ne bi bilo zelenih površina, ali gradovi se ne bi širili u cilju smeštanja rastuće populacije", objašnjava dr Ajgenbrod.

Nacionalni zavod za statistiku procenjuje da će u Ujedinjenom Kraljevstvu u odnosu na 2006. godinu do 2031. populacija porasti za 16%, dostižući broj od 70 miliona ljudi.

 

Tim je istraživao kakav uticaj bi ova dva scenarija imala na tri usluge ekosistema:

  • poljoprivrednu proizvodnju
  • skladištenje ugljenika u zemljištu
  • lakše oticanje vode sa poplavljenih područja

Dr Ajgenbrod je objasnio osnove procesa: "Ako se grad širi, onda zemljište više ne može da se koristi za poljoprivredu, te će proizvodnja opasti. Isto se dešava sa skladištenjem ugljenika – izgradnjom novih kuća, utičemo na zemljište što će u osnovi dovesti do uklanjanja uskladištenog CO2."

"Procenjivanje uticaja urbanizacije na oticanje poplave predstavljalo je, međutim, veći izazov", dodao je. "Dva člana tima bili su stručnjaci iz oblasti hidrologije iz Centra za ekologiju i hidrologiju (Centre of Ecology and Hydrology - CEH) koji je napravio vrhunski hidrološki model velikih razmera za celu Britaniju. "Jedna od stvari koje čini taj model jeste procenat zemljišta koje je ili pokriveno predgrađima ili gusto naseljenim oblastima."

Svaka klasifikacija ima sopstvenu dinamiku po pitanju vrhunca poplava i stopa poplava što je rezultat veličine oblasti koja je pokrivena nepromočivim površima, kao što su beton i asfalt. Takođe su uzeti u obzir vrsta sistema za odvodnjavanje i kanalizaciju.

"Kod gusto naseljenih oblasti sa mnogo manje zelenih površina", kaže dr Ajgenbrod, "voda će se kretati mnogo brže i doprinosiće poplavama – daleko više nego u oblastima predgrađa gde postoji mnogo bašti i parkova gde voda može da otiče u zemljište tokom dužeg perioda, te se ne dešavaju velike poplave."

Kompromisni gradovi

Dr Ajgenbrod kaže da ovi senariji oslikavaju aktuelna urbanistička pravila. Prethodnih godina mediji su dosta govorili i vođene su kampanje protiv otimanja vrtova, zato što se smatra da su ove lokacije bile tzv. brownfield (braunfild) lokacije i da nisu bile pod strogom kontrolom planiranja kao što je slučaj sa greenfield  (grinfild) lokacijama.

Međutim, on je rekao da je još rano da se proceni da li će aktuelne promene procesa planiranja koje je predložila britanska vlada dovesti do povećanja obrasca urbanog razvoja tipa širenja. Ali je i dodao da je pitanje urbanih usluga ekosistema nedovoljno istražena oblast.

"Stvar sa uslugama ekosistema jeste da zaista treba da posmatrate gde se ljudi nalaze jer, po definiciji, da biste imali usluge ekosistema, morate da imate ljude koji imaju koristi od prirodnog okruženja. Tako, npr. parkovi često imaju ogromnu vrednost u pogledu usluga ekosistema, samo zato što ih koristi toliki broj ljudi. Dokazano je da čak i sama šetnja po parku donosi zaista velike zdravstvene dobrobiti. Zato u ovim oblastima postoje mesta koja možda i nisu impresivna po pitanju biodiverziteta ali imaju ogroman pozitivan uticaj na ljude."

Ali studija je pokazala, dodao je, da se čine izvesni ustupci. "Ako imate velike gradove sa dosta zelenih površina, onda su oni samim tim veći. Onda je, naravno, zemljište koje bi se moglo iskoristiti za divlja prirodna staništa ili za poljoprivrednu proizvodnju, izgubljeno. Izazov je napraviti pametne gradove koji su prilično gusto naseljeni te ne zauzimaju previše prostora i nemaju nedostatke gradova koji se šire (veće udaljenosti itd), ali ipak imaju dovoljno zelenih površi koje pružaju sve dobrobiti ljudima koji tu žive, uključujući i uslugu odliva poplava."

"Ovde postoji šansa da se pametnim planiranjem pokuša i da se maksimalno iskoriste dobrobiti koje su identifikovane kod oba scenarija."

Linkovi:

Povezani tekstovi sa portala Gradjevinarstvo.rs:

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;