INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

„Dunavska kapija” zatvara „Jugoslaviju”

11.02.2014. | Daliborka Mučibabić | Politika

Obnova hotela u čijem kompleksu bi trebalo da se nađu dve kule od po 137 metara trebalo bi da počne za dve godine i završi se 2019. godine. – Neizvesno je da li će urbanisti dozvoliti podizanje oblakodera te visine.

Najpovoljnija prognoza za rekonstrukciju hotela „Jugoslavija” jeste da će se završiti tek 2019. godine – trinaest godina otkad je prvi put najavljena. Kao da žele da dokažu da će se čekanje isplatiti, vlasnici, grčki investicioni fond „QSinvestment”, sada obećavaju, umesto samo jedne kule od 33 sprata, dva tornja te visine. Između njih trebalo bi da bude obnovljeno zdanje hotela.

Zeleno svetlo do sada nije dobio ni prethodni projekat koji je predviđao samo jednu kulu od 147 metara. Zato je pitanje da li će gradski urbanisti odobriti dvostruko veću ekstravaganciju. Posebno ako se ima u vidu da na toj lokaciji, od oko pet hektara, za sada nije predviđena gradnja objekata viših od 100 metara. Planirana 33 sprata zahtevaju veću visinu, to jest 137 metara. 

„Denjub riversajd”, lokalnu firmu koja u ime grčkog vlasnika vodi posao, to nije obeshrabrilo i kažu da „urbanistički propisi ne poznaju takvu vrstu zabrane”. Postoji ipak studija visokih objekata, koja daje uslove za izgradnju oblakodera i koja je bila glavna prepreka prethodnom projektu. Pola godine posle usvajanja studije, nadležni su naložili investitoru da izradi plan detaljne regulacije (PDR) za tu lokaciju. Njime može pokušati da dokaže da visoko zdanje ne bi zagušilo saobraćaj i ugrozilo vizure grada i da bi oko njega moglo da se obezbedi dovoljno parking mesta. Izrada PDR-a poverena je Centru za planiranje urbanog razvoja (CEP) i birou „Žugaj”. Planeri su završili studiju lokacije posle koje sledi izrada tog dokumenta.

– Dokazali smo da koncept „Dunavske kapije”, koji osim obnove postojeće zgrade hotela predviđa i podizanje dve visoke kule sa luksuznim apartmanima i šoping molom, može da zadovolji sve urbanističke parametre. Na toj lokaciji će biti sazidano 137.000 kvadratnih metara, što je manje od maksimalno dozvoljene kvadrature. Visokim objektima štede se zelene površine i slobodan prostor na platou, a istovremeno se postiže atraktivnost projekta – ističe Vuk Đurović iz CEP-a.

Investitor će, uverava Rajan Rajičić, suvlasnik firme „Ril holding”, koja je od juna prošle godine zakupac hotela „Jugoslavija”, raspisati međunarodni arhitektonski konkurs za idejno rešenje kula.

– On bi mogao da bude objavljen za pola godine. To nije samo obaveza koju propisuje Generalni plan Beograda već i naša želja. Pobedničko rešenje biće osnova za izradu glavnog projekta. Gradnja kula mogla bi početi u februaru 2016. godine, a prve goste u „Kempinski” hotelu sa pet zvezdica očekujemo početkom 2019. – kaže Rajičić.

Kakve su šanse da se ovaj projekat, vredan 277 miliona evra, iz kompjuterske animacije preseli u stvaran prostor i da li su samo urbanistički standardi kočničari investicije, u Urbanističkom zavodu Beograda nisu hteli da komentarišu. O tome će se, kako kaže direktor zavoda Nebojša Stefanović, izjašnjavati kada plan bude na javnom uvidu.

Do početka rekonstrukcije „Ril holding” će nastaviti da izdaje kancelarije, lokale i magacine, koje je preuzeo pre šest meseci i sablasno prazan i zakatančen hotel posle sedam godina pretvorio u mesto za izlaske, poslovne sastanke, koncerte...

– Ideja nam je bila da pre početka gradnje iskoristimo objekat i zaradimo. Dva sprata sa 44 sobe i apartmanima renovirali smo i otvorili uoči Nove godine. Dva sprata sa kancelarijama su izdata, u hotelu će biti sedam ugostiteljskih objekata, a iza njega bašta sa binom za koncerte – pojašnjava Rajičić.

HRONOLOGIJA

  • 2006. Firma „Alpe Adrija hoteli” (ime promenila prošlog aprila u „Denjub riversajd”) kupila hotel „Jugoslavija” za 31,3 miliona evra. Iza nje stojao je kapital biznismena iz Splita. On je prodao 25 odsto vlasničkog udela grčkom investicionom fondu „QSinvestment” i obavezao se da isporuči i građevinsku dozvolu. U rekonstrukciju „Jugoslavije” i gradnju trgovinskog centra i stambeno-poslovnog zdanja od 147 metara – planirano je ulaganje 130 do 150 miliona evra i posao za 1.200 ljudi. Za izradu idejnog rešenja angažovan je arhitekta Goran Vojvodić
  • 2008. Posle dobijanja akta o urbanističkim uslovima „Alpe Adrija hoteli” prodaje još 25 odsto vlasništva fondu „QSinvestment”
  • 2009. Sekretarijatu za urbanizam podnet zahtev za dobijanje odobrenja za izgradnju
  • 2010. Zbog nedostataka tehničko-pravne dokumentacije sekretarijat je odbacio predmet. Iste godine investitor se žalio Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja koje je predmet vratilo sekretarijatu. Investitor je tada zatražio da se postupak prekine dok ne prikupi imovinskopravnu dokumentaciju i predmet je arhiviran. Krajem godine usvojena je Studija visokih objekata. „QSinvestment” kupuje preostalih 50 odsto i postaje stoprocentni vlasnik „Jugoslavije”
  • 2011. Komisija za planove odobrila izradu plana detaljne regulacije
  • 2012. Investitor najavljuje otvaranje hotela u junu 2015. godine
  • 2013. „Ril holding” izdaje deo prostorija i otvara letnju baštu
  • 2014. Investitor najavljuje novi projekat sa dve kule i ulaganje od 277 miliona evra

DOBIT BEOGRADA

  • 41,7 miliona evra od naknade za uređenje građevinskog zemljišta (otprilike potrebno za završetak „Interceptora”, kapitalnog projekta beogradske kanalizacije).
  • 9,6 miliona evra prihod od naknada javnim komunalnim preduzećima za priključenje na komunalnu infrastrukturu
  • 34 miliona evra od PDV-a za period od sedam godina
  • 1,1 milion evra od poreza na imovinu
  • 576.000 evra od poreza na lična primanja 1.200 zaposlenih u toku izgradnje
 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;