INFONET-468X60-BANNER

Plastične šuplje sfere za manje betona i ugljen-dioksida

04.12.2019. | Gradjevinarstvo.rs

Procenjuje se da je jedan građevinski projekat u Nemačkoj uspeo da spreči 136 tona ugljen-dioksida da uđe u atmosferu i to ugradnjom vazdušnih džepova od reciklirane plastike u betonske ploče.

U Mannheimovoj četvrti Glückstein grade se dve zgrade SparkassenVersicherung (SV) sa betonskim pločama koje je razvio Cobiax. Ove betonske ploče sadrže “šuljine” pa se shodno tome koristi manje betona.

SparkassenVersicherung (SV)

SparkassenVersicherung (foto: Cobiax)

Ploče imaju do 35 odsto manje armiranog betona, zahvaljujući postojanju šupljih sfera od plastike. Ove sferne pšupljine ispunjavaju delove ploča koje nisu nosioci konstrukcije. To ne samo da donosi smanjenju upotrebe betona, koji je jedan od glavnih svetskih izvora emisije ugljenika, već i samim tim što su ploče lakše, smanjuje se potrošnja energije potrebna za njihov transport.

Za ove 13-spratne zgrade, koje je projektovao arhitektonski studio Sacker, to je značilo upotrebu 1.613t manje betona, što sa sobom vuče značajno manje emitovanje CO2. Manja količina betona smanjuje emisiju zagađujućih materija, tako da je uspela da se postigne “ušteda” CO2 od 136 tona pomoću Cobiaxovog sistema.

Plastične šuplje sfere za manje betona

Plastične šuplje sfere za manje betona (foto: Cobiax)

Faza izgradnje “ljušture” je završena 2019, a završetak projekta se očekuje na leto 2020. Kule mešovite namene imaće 24.300 kvadratnih metara stambenog i kancelarijskog prostora.

Za izgradnju se koriste “Cobiax SL” moduli koji su upotrebljeni za projekte “Vienna University campus library“ (Zaha Hadid Architects) i “University medical centre” (Diller Scofidio + Renfro's Columbia).

"SL" označava "slimline" ("vitku liniju") jer obzirom na manju masu svake ploče, ovi moduli mogu biti znatno tanji od uobičajenih.

Plastične šuplje sfere za manje betona

Plastične šuplje sfere za manje betona (foto: Cobiax)

Cobiax svoj proizvod vidi kao nasleđe građevinske tehnike koja postoji od davnina. Kao primer se navode "kasete" u rimskom Panteonu koje smanjuju masu plafona omogućavajući mu ogromne dimenzije. Osnivač kompanije Karsten Pfeffer istraživao je ovaj pristup tokom doktorskih studija krajem 1990-ih na osnovu kojih je i razvijen “Cobiax”.

Beton je u središtu pažnje u arhitekturi i građevinarstvu zbog porasta svesti o njegovom uticaju na okolinu. Materijal sam po sebi čini oko osam odsto ukupne svetske emisije ugljen-dioksida.

 

Komentari: 0

Vezane kategorije


TEKSTOVI /iz kategorije/


LAFARGE-300X250-BANNER
MAKSPLAST-300X120-BANNER

ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;