INFONET-468X60-BANNER

Kule unutar najvećeg drveća na svetu

04.05.2017. | Jenna McKnight | Dezeen

Idejni plan tima projektanata iz Južne Koreje tiče se „umetanja“ kula unutar šupljih džinovskih sekvoja u zapadnom delu SAD.

Ovaj projekat pod nazivom „Tribute: The Monument of Giant“ je vizionarska ideja koja zamišlja izgradnju zgrade unutar praznih stabala džinovskih sekvoja (vrsta sekvoje koja raste u Sierra Nevada planinama u Kaliforniji). Konstrukcija bi po ovoj zamisli bila postavljena unutar stabla koje je istrulilo u unutrašnjosti i nema mu spasa, sprečavajući tako njegov pad na zemlju.

Slika 1. „Tribute: The Monument of Giant“ (preuzeto sa www.dezeen.com)

Džinovske sekvoje su najveće pojedinačno drveće na svetu, sa prosečnim visinama od 50 do 85 metara i prečnika od šest do osam metara. One su takođe i među najstarijim živim organizmima na Zemlji, uz verovanje da su određene stare više od 3.000 godina.

Koncept koji su predvideli projektanti Ko Jinhyeuk, Cheong Changwon, Cho Kyuhung i Choi Sunwoong dobio je pohvale u okviru takmičenja koje je organizovao eVolo „Skyscraper Competition 2017“.

„Ovaj projekat pokušava da prikaže novi arhitektonski pristup koegzistiranja ljudi i prirode, u skladu sa prolaznošću prirode", rekao je tim.

„Kroz arhitekturu bi se mirnim putem popunila praznina stabala, bez ometanja prekrasnog krajolika koji formiraju ovi džinovi. Oni bi na taj način dobili aktivnu unutrašnjost nalik veštačkom organu koji zamenjuje truli deo stabla."

Slika 2. „Tribute: The Monument of Giant“ (preuzeto sa www.dezeen.com)

Unutar stabala bi se formirala konstrukcija koja bi činila jezgro i nalazila bi se u samom centru i uz dodatne rešetke poput kaveza formirala spoljni omotač iza debele kore. Niz platformi koje bi se tako formirale bi omogućile prostor za obrazovanje, laboratorije, izložbe i vidikovac.

Voda bi mogla da se izvlači iz zemlje koršćenjem sistema nalik onom koje drveće prirodno koristi za crpljenje vode.

Idejni projekat treba da posluži kao „protivotrov“ pogoršanju stanja životne sredine. Ljudi pljačkaju zemljine resurse što je i dovelo do porasta prirodnih katastrofa, rekli su iz tima.

„Čovekove želje su beskrajne što u mnogim slučajevima dovodi do toga da oni ne mogu i nisu u stanju da koegzistiraju sa prirodom", rekao je tim. „Čini se da priroda uzvraća „plakanjem u agoniji“ kroz prirodne katastrofe širom sveta koje dokazuju da je zemlja sve bolesnija."

Tim je krčenje šuma opisao kao „jedan od najsmrtnijih grehova koji se čine prirodi", ali i vodeći uzrok prirodnih katastrofa.

Slika 3. „Tribute: The Monument of Giant“ (preuzeto sa www.dezeen.com)

„Sada je vreme kada se trebamo promeniti, kada trebamo zaustaviti iskorišćavanje prirode za sebičnost i da počnemo da učimo kako da se međusobno dopunjujemo", rekli su projektanti.

Džinovske sekvoje su izabrane ne samo zbog svoje visine i obima, već i zbog toga što je njihov sistem korena relativno plitak - to znači da kada počnu da trule, vrlo brzo i lako mogu da padnu.

„Kada srž, odnosno unutrašnja konstrukcija stabla počne da truli, stablo pada mrtvo zbog svoje sopstvene težine", rekao je tim.

Izgradnjom objekta unutar stabla, drvetu će se omogućiti da nastavi da stoji.

„Samo zauzimanje praznine je neophodno za boravak ljudi", rekao je tim. „To dodatno ojačava stablo i ima koristi ne samo za ljude, već i ove džinove kojima se omogućava da i dalje stoje."

Slika 4. „Tribute: The Monument of Giant“ (preuzeto sa www.dezeen.com)

Džinovske sekvoje se „nemilosrdno uništavaju" modernizacijom, rekao je tim. Globalno zagrevanje je povećalo stopu uzgoja insekata koji nastanjuju i ubijaju drveće. Dok još nisu pogođene džinovske sekvoje, patogeni izazvani klimatskim promenama ubili su šume smreka i borova u zapadnom delu Severne Amerike, sudeći prema  Školi šumarstva na Univerzitetu Jejl.

Projektanti se nadaju da će njihov predlog skrenuti pažnju na patnju drveća, i da će inspirisati ljude da budu zahvalniji i da poštuju prirodu.

„Ovim projektom se može obezbediti dragoceno iskustvo onima koji osećaju sinergiju sa prekrasnim krajolikom šume džinovskih sekvoja jer ih sapaja sa ugodnim prostorom, sasvim drugačijim od gradskog sivila", rekao je tim.

Koncept se našao među 22 projekta koji su dobili pohvale na eVolo „Skyscraper Competition 2017“. Prvo mesto osvojila je modularna farma kula, predložena za podsaharsko područje širom Afrike, inače projekat poljskih projektanata Pawela Lipińskiog i Mateusza Frankovskog.

 

Komentari: 0

Vezane kategorije


TEKSTOVI /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;