INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Iz Kine s ljubavlju - Zaha Hadid

27.11.2012. | The Daily Beast

Sa relativnom bajkovitošću, priča o prvoj poseti Kini iračko-britanske arhitekte Zahe Hadid zvuči sudbinski. Godine 1981, Kina se upravo probudila iz svog paranoidnog maoističkog dremeža i krenula da se otvara prema spoljnom svetu. Hadid je bila fascinirana. Kupila je maoovo odelo u svakoj dostupnoj boji (crnoj, ugalj sivoj, zelenoj i plavoj).

Gradovi su bili tamni i jednolični, ali ona je rekla da je to za nju bio veoma, veoma važan put. Putovala je vozom do raznih gradova i upoznala Kineze koji pre toga nikada nisu videli stranca. "Nosila sam vokmen tada sa sobom i oni su mi ga stalno pozajmljivali", rekla je Zaha Hadid Njuzviku tokom nedavne posete Pekingu. "Čak sam i onda pomislila da bi ovde mogla da projektujem dosta zgrada."

I projektovala ih je dosta od tada. Kako mrak pada u oštrom oktobarskom danu, hiljade ljudi se skupilo blizu drugog drumskog prstena u Pekingu, ometajući saobraćaj i zagušujući ono što je nekada bilo ogromno gradilište. Svako se gurao ne bi li uhvatio pogledom na trenutak arhitektu i njen najsmeliji projekat do sada - futurističku zgradu nazvanu Galaxy SOHO.

"Pre par dana smo objavili vesti o završetku projekta i pozvali ljude da se pojave na otvaranju", rekao je Žang Ksin, izvršni direktor i suosnivač kompanije SOHO Kina, koja je izgradila projekat. Petnaest hiljada ljudi se pojavilo na otvaranju, i kada su Hadidova i Žang ušli u centralni atriijum da pozdrave okupljene građane, skoro je izbio stampedo jer je svako pokušavao da priđe što bliže.

Čak i po pekinškim standardima, nadrealni projekat - sa svojim štrčećim, organskim oblicima i hipnotišućim krivinama - jeste fenomenalan. "Bez visokotehnoloških kompjuterizovnih metoda projektovanja razvijenih tokom poslednje decenije, vi jednostavno ne biste mogli ovo da uradite. Svaki komad stakla je ovde različit. Tamo je svaki komad aluminijuma drugačiji", kaže suosnivač kompanije SOHO Kina, Pan Šiju.

Arhitekta Antonio Očoa (Antonio Ochoa) kaže da je "fluidnost projekta jedinstvena", dok je američki ambasador u Kini, Geri Lok, izjavio da je ona "kao zvezdani brod Enterprajz". Kao da vijugave, zanosne linije zgrade nisu bile dovoljno vanzemljaske, žensko osoblje angažovano na otvaranju zgrade nosilo je bela odela u stilu Zvezdanih staza (Star Trek) sa perikama koje su se prelivale u ružičastoj, ljubičastoj i limun-zelenoj boji. "Prvi put sam došla u Peking pre 30 godina", rekla je Hadidova okupljenim posetiocima. "Oduvek smo mislili da možemo uraditi nešto neverovatno ovde. Sada je pravo vreme, a ovo je pravo mesto."

Logično bi bilo pomisliti da bi do sada Peking trebao biti prepun smelim zgradama koje su projektovane od strane inostranih arhitekata, koji su činili redovna hodočašća u prestonicu Kine već više od jedne decenije. Grad ima neke od najneverovatnijih objekata na planeti. Biro Rema Kolhasa, OMA, radila je na sedištu kineske televizije CCTV, koja prkosi graviticiji, i koju su meštani prozvali "ogromni bokserski šorc".

Tokom Olimpijade iz 2008. godine, gledaoci su se oduševljavali sa Nacionalnim stadionom "Ptičije gnezdo", projektovano od strane Hercoga i de Meurona. Tik pored Tjenanmen trga nalazi se Nacionalno veliko pozorište od titanijuma i stakla, projektovano od strane Pol Andeua, koje je koštalo oko 500 miliona dolara. Ali, u toj konstalaciji zvezda, barem u kineskim očima, Hadid je vrela supernova.

"Niko ne privlači pažnju kao Zaha", kaže Žang, čija je firma radila još dva projekta za njom. "U Kini se nalazi najviše projekata njene firme nego u bilo kojoj zemlji." Kina i Hadid se izgleda potpuno prirodno uklapaju. Godine 1994, Zaha je projektovala radikalnu operu za Kardif u Velsu, ali crvena traka je sprečila da bude izgrađena. Kada je 2011. godine neverovatna Zahina Guangdžou Opera od crnog granita i stakla otvorena, mnogi su prokomentarisali da je to opera koju je Britanija mogla da ima.

Hadid razmišlja veliko; Kina želi veliko. "Svaka zemlja ima svoje lokalne zahteve. U Kini, taj zahtev je da bude veliko. Gde još možete graditi u ovoj veličini", rekao je Žang, gestikulirajući ka celokupnoj površini Galaksije od 330.000 kvadratnih metara. "To je 'kineskost' ovog projekta." (Ne odmaže ni činjenica da su kupili ogromne komade zemljišta, pritom iseljavajući čitave kvartove, kako bi ovo izgradili.)

Za Satošija Ohašija, direktora projekta Galaxy SOHO, jedna od trajnih uspomena u izradi projekta se dogodila u martu 2009. godine. "Upravo smo bili završili projekat, kada je Žang došao i rekao: 'Možete li dodati samo još 29.000 kvadratnih metara zgradi?' Morali smo da se vratimo projektu i da dodamo tih 29.000 kvadrata."

Sa toliko mnogo prostora, Hadid je imala izazov da "pronađe novi način da stvori veliku masu i da je zatim razbije. Kao kada uzmete kamen i počnete da ga klešete, sa slojevima i linijama konture... kao planinski venac. Bilo je osvežavajuće." Ona poredi zgradu Galaksije sa dolinom okruženom nizom planina, što je čudno poređenje imajući u vidu da Zaha nekada ranije nije volela prirodu. "Kao student sam odbijala da postavim biljke bilo gde, tj. žive biljke. Mrtve biljke su bile u redu."

Ali onda je došao čuveni put u Kinu. Mesecima se gurala kroz mase ljudi u javnim parkovima noseći Mao odela. Ona kaže da je posetila svaku baštu u Sužou, otmenom gradu blizu Šangaja koji je poznat od carskih vremena po svojim pedantno dizajniranim parkovima. "Bašte su bile pune ljudi. Njihovi stanovi možda jesu bili mali, ali parkovi su bili otvoreni u javnom domenu. Nakon posete Kini, ja sam zavolela prirodu", izjavila je Zaha Hadid.

Zaista, posmatrači kažu da postoji nešto podsvesno "kinesko" u Guangdžo Operi i zgradi Galaxy SOHO, posebno način na koji oni evociraju vodu i zemljane oblike. "Zaha je naglasila značaj izgradnje kao dela prirode", kaže pekinški arhitekta Žu Pei. Čak i jezik koji njen biro koristi da opiše Galaxy SOHO projekat evocira prirodu: "Njene četiri kupolaste mase se susreću i spajaju, razdvajaju i povezuju preko mostova i visoravnima." Maloprodajne jedinice okružuju centralni "kanjon".

Nema sumnje da je osvajačica Prickerove nagrade za arhitekturu iz 2004. godine (ravnopravna nagrada Nobelovoj nagradi u arhitekturi), kao i dvostruka osvajačica nagrade RIBA (Kraljevskog instituta britanskih arhitekata), i odskora dama britanske imperije, ostavila svoj trag u Kini. Tajna njenog uspeha ovde možda ima veze sa činjenicom da je Kina takođe ostavila svoj trag na nju.

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
Dr 06.01.2025.
Cena u evrima oko 2.1 milijarda, Expo Srbij...
Radgost 17.12.2024.
Jel ce sat da bude u bronzu? 😁
Zile 01.12.2024.
Molim vas, kao radnik gradjevinskog preduze...
Saša Levi 24.11.2024.
Veseli me da će “Linearni grad” koji su prv...
Nenad 13.11.2024.
Lepa je ta inicijattiva. Da vidim kakva e b...

;