INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Zgrade bezbedne i za ptice

25.01.2012. | Architect Magazine

San Francisko je najnoviji grad koji pokušava da reši problem sudaranja ptica sa zgradama. U septembru prošle godine, postao je prvi grad koji je doneo uredbu sa kodifikovanim standardima za objekte bezbedne za ptice.

Okružen sa tri strane zalivom i okeanom, njegova rolokoster topografija prošarana parkovima čini da se San Francisko nalazi na pacifiškoj putanji - veliki migracioni put koji koriste milioni ptica u proleće i jese. Ali, gradsko gusto urbano jezgro može da bude smrtonosna zamka. Na primer, zgrade sa staklenom fasadom su opasne za ptice: one ne prepoznaju providno staklo kao barijeru i često pokušavaju da lete kroz njega, ili ako vide vegetaciju koja je reflektovana u staklu, takođe, pokušavaju da lete u nju.

Tokom noćnih letova, one mogu biti dezorijentisane jarko osvetljenim neboderima koje zamračuju navigacione zvezde (koje ptice koriste) i tako mogu da kruže oko zgrada, zbunjene, sve dok ne popadaju od iscrpljenosti.

Tokom protekle decenije, nekoliko gradova u Severnoj Americi - Čikago, Toronto i Njujork, sa pomenemo samo neke - predložili su da izvođači, vlasnici objekta i menadžeri usvoje dobrovoljne smernice u cilju smanjenja ubijanja ptica. Ali, standardi koji su doneti u San Francisku su prvi sa realnim predlozima rešenja.

U septembru, grad je doneo uredbu o standardima za objekte bezbedne za ptice, i naredio da se oni primenjuju za sve nove objekte (i nadogradnje postojećih) predložene za gradnju unutar perimetra od 100 metara od otvorene vode ili od stečišta utočišta ptica kao što je Golden Gejt park.

"Zabrinuti smo zbog zgrada koje su blizu staništa i odmarališta migracionih ptica", kaže Anmari Rodžers (AnMarie Rodgers), gradski menadžer za zakonodavne poslove.

Novi standard obezbeđuje posebna uputstva za tretman fasada, dizajn osvetljenja, i male vetroturbine postavljene na objektima. Najznačajnija promena odnosi se na "zonu sudara ptica" zgrada - prvih 20 metara objekta gde staklo najčešće reflektuje vegetaciju - koja ne sme da ima više od 10 posto reflektjućih stakala.

Rešenja za stakla uključuje i njihovo peskiranje ili postavljanje roletni, koje su najjeftinija opcija. Osvetljenje mora biti minimalno i zaštićeno; osvetljenje ka gore, pa čak i reflektori su zabranjeni. Takođe, zgrade ne smeju imati vetrenjače sa horizontalnim pristupima ili vetrogeneratore sa vertikalnim pristupom koji nisu čvrsti.

Urbanisti kažu da su standardi koji se odnose na tretman prozora izazvali najviše negodovanja do sada, posebno propisi koji podstiču peskarenje. Neki gradski zvaničnici su među kritičarima: "Oni tvrde da to neže dodati veliku količinu na troškove izgradnje, i ako je to slučaj, onda je to u redu", kaže komesar za urbanizam Majkl Antonini (Michael Antonini). "Ali neko od tih stvari započinju tako i posle eskaliraju do tačke gde su sve veći i glomazniji, što obeshrabruje izgradnju."

Ali, arhitekta Debora Laurel (Deborah Laurel) iz biroa Prendergast Laurel Architects je ispitala troškove tretiranja 100 posto prozora gradske biblioteke i otkrila da bi peskarenje povisilo troškove za manje od pola procenata. Arhitekta Rodžers ističe da prvih 20 metara fasade objekta "nije znatan deo zgrade". "Očekujemo da će povećanjem potražnje i rastom tržišta troškovi biti manji."

Rodžers, takođe, smatra da će ovi standardi uštedeti novac investitorima na duže staze. Nakon godina suočavanja sa izazovima ekoloških grupa zbog predloženog razvoja priobalja, shvatila je da promene projekta u poslednjem minutu u cilju ublažavanja udara ptica itekako skupo. "To mi je sve iskristalisalo", kaže ona. "Imati uredbu koja pojašnjava očekivanja unapred pomaže arhitektama i izvođačima od samog početka."

Urbanistički direktor grada San Franciska, Džon Rahaim (John Rahaim), smatra da je grad na pravom putu. On je postao uveren u to kada je saznao da je oko jedna milijarda ptica - između jedan i pet posto od ukupnog broja ptica na svetu - umre svake godine kao rezultat sudara sa zgradama. "Baš kao što vodimo računa o svim drugim značajnim pitanjima zaštite životne sredine, moramo da vodimo računa i o ovom", kaže Rahaim.

San Francisko se pridružio drugim gradovima u pokretu bezbednih zgrada za ptice, koji uzima maha širom Sjedinjenih Američkih Država. Ove poslednje jeseni, Savet zelene gradnje SAD (U.S. Green Building Council) uveo je LEED Pilot kredit 55: Prevencija sprečavanja sudara ptica, sa zahtevima za pravljenje zgrada koje su više vidljive pticama kao barijera, kao i Pilot kredit 7: Smanjenje svetlosnog zagađenja, za eleminisanje viška osvetljenja noću. Pod pritiskom Nacionalnog društva za zaštitu ptica (National Audubon Society), gradovi San Francisko i Čikago (između ostalih) sprovode dobrovoljni program noćnog "pomračenja" za objekte tokom migracionog perioda.

Čak je i savezna vlada počela da se uključuje. Zakon koji čeka odobrenje - H.R. 1643: the Federal Bird-Safe Buildings Act of 2011 - bi usmerio agenciju Administrator of General Services ka uključivanju građevinskih materijala i karakteristika dizajna koji su bezbedni za ptice u sve nove javne objekte.

Linkovi:

Povezani tekstovi sa portala Gradjevinarstvo.rs:

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;