INFONET-468X60-BANNER

Arhitektura javnih zgrada - povratak simbola civilizacije

10.01.2011. | Mladen Bogićević | Gradjevinarstvo.rs

Izgradnja koja je karakterisala Evropu od Drugog svetskog rata do danas znatno će usporiti kao posledica ideje održivosti. Zaštita energije i resursa opredeljuje nas za unapređenje postojećeg fonda stambenih, javnih i poslovnih zgrada. U takvim kretanjima postavlja se pitanje budućnosti arhitektonske profesije i same arhitekture kao umetnosti koja oblikuje neposredno čovekovo fizičko okruženje. Da li će velike arhitekture nestati?

 
zgrada nekadašnje fabrike Hoover u Londonu

Savremena arhitektura suočava se sa brojnim problemima, a jedan od najvećih udara u samu srž profesije: manje investicija u nove projekte. Procene su da će fokus građevinske industrije, naročito u Evropi i razvijenim zemljama sveta, u narednim decenijama sa izgradnje preći na rekonstrukciju postojećih objekata. Do kojih razmera rekonstrukcija u Evropi treba da uzme maha u narednim decenijama, govori i podatak da krilaticu 20/20/20 (20% emisije ugljenika manje uz 20% energije iz održivih izvora do 2020. godine) već zamenjuje nova – 90/90.

90/90 zapravo predstavlja plan da se do 2050. godine 90% fonda zgrada u Evropi rekonstruiše u cilju energetske efikasnosti kako bi trošile 90% manje energije nego danas. Prateći ove težnje procenjuje se da će samo u Evropi biti otvoreno oko pola miliona radnih mesta vezanih isključivo za rekonstrukciju postojećih zgrada.

Građevinskoj industriji ovo predstavlja resurs za budućnost, ali, postavlja se pitanje šta se u projektima rekonstrukcije ovakvog obima dešava sa arhitekturom? Da li će biti svedena na projektovanje fasada i enterijera?

Arhitektura javnih objekata – rezervat velike arhitekture

Iako su prognoze za najveći deo arhitektonskih projekata relativno sive, u narednom periodu, kao pozitivna posledica savremenih težnji u građenju i shvatanju našeg okruženja i urbanog razvoja, predstoje veća ulaganja u infrastrukturu ali i izgradnju javnih objekata.

Moderna društva, u želji da unaprede školstvo, zdravstvo, usluge i život građana uopšte, otvorena su za velika ulaganja u sektor javnih zgrada. Ona tako svoju arhitekturu vraćaju na tas na kom je ona i dostigla visine umetnosti – javne objekte.

Tako, nakon perioda dominacije privatnog kapitala koja se manifestovala i kroz arhitekturu, javnim objektima i zvanično vraćamo značaj koji su imali za razvoj civilizacije tokom poslednjih pet hiljada godina. Setimo se samo grandioznih primera velike arhitekture iz enciklopedija i kako su u 20. veku javne objekte sve češće počele da zamenjuju korporativne zgrade, industrijski kompleksi i oblakoderi.

U ovome, naravno, nema ništa loše, ali postavlja se pitanje da li javno treba da ima predznak socijalnog a privatno ekskluzivnog, ili javno ipak treba da zadrži izvestan nivo društvenog značaja koji će se ogledati i kroz veliku  arhitekturu. A kako je kod nas? Niko nije u obavezi da raspiše arhitektonski konkurs za javnu zgradu. Eto, tako je.

Linkovi:

  • Inicijativa za Bolje javne zgrade u Velikoj Britaniji - decenija postojanja - klikni na link
 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


DOKA SERB
DOKA SERB
PEĆINCI-ŠIMANOVCI
www.doka.com

BAUDER
BAUDER
NOVI BEOGRAD
www.bauder.rs

EURO TERMIK
EURO TERMIK
KRALJEVO-VRDILA
www.eurotermik.rs

MERIS
MERIS
BEOGRAD-PALILULA
www.meris.rs

Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;