SFSOPLATE-468X60-BANNER

Požeški snovi o dolasku stranih investitora na tamošnje livade

30.09.2013. | Politika

Polja pod kukuruzom i travnatim livadama prostiru se pored pruge i puta na mestu koje zovu "Triangl", uz glavno požeško magistralno raskršće poznato kao Ariljska rampa. Usred "Triangla" je, po detaljnom urbanističkom planu usvojenom pre dve godine u Skupštini opštine Požega, trebalo da bude industrijskoradna bescarinska zona. Ali umesto proizvodnih pogona, terminala, pristupnih saobraćajnica na tom prostoru i dalje su kukuruzišta i livade sa kojih njihovi vlasnici kombajnima i traktorima ovih dana skidaju letinu.

Nije, dakle, ni blizu ostvarenja požeška priča o ovdašnjoj industrijskoj zoni, koja se godinama sluša u toj varoši. Obično je najglasnija oko izbora, kad je predstavnici raznih stranaka oživljavaju. Svi se zalažu za investicije i proizvodne pogone u zoni, izvozno-uvozne poslove i nova radna mesta, no malo je praktičnih koraka u tom pravcu.

Jedan od retkih takvih ostvaren je u pripremi urbanističke dokumentacije. Opštinska skupština usvojila je juna 2011. godine Plan detaljne regulacije "Industrijsko-radne bescarinske zone Požega".

Utvrđeno je tada do detalja šta bi se na "Trianglu", prostoru uz prugu Požega-Čačak i put Požega-Arilje od "Ariljske rampe" prema selu Gorobilju moglo graditi. Uvidom u taj plan u Odeljenju za urbanizam požeške opštine mogu se saznati pojedinosti o budućoj zoni. Zahvataće, piše u planu, preko 20 hektara, a činiće je tri manje zone: industrijsko-radna (oko osam hektara), zona poslovanja (6,2ha) i zona robno-transportnih delatnosti (6,6ha).

Na prvoj je predviđeno organizovanje proizvodnih pogona, servisa i uslužnih delatnosti, na drugoj zanatska proizvodnja i stovarišta, a na trećoj delatnosti špedicije i saobraćaja. Za zonu prvo valja otkupiti zemljište od privatnih vlasnika i potom obezbediti infrastrukturu: od pristupnih puteva, elektromreže i telekomunikacija do gasovoda i komunalnog opremanja. Sva potrebna ulaganja da bi zona počela da radi procenjena su na 343,5 miliona dinara. Veliki novac koji ova nevelika opština, naravna, nema.

Znatan trošak, budući da opština nema u vlasništvu pogodnih placeva za ovu namenu, predstavlja i otkup zemlje od vlasnika na toj lokaciji koja je, kako su stručnjaci utvrdili, najpogodnija za zonu. Zbog svega toga, usvojili smo urbanistički plan zone, a ako se pojavi investitor koji bi tu nešto radio, on će rešavati imovinskopravne odnose sa vlasnicima zemlje.

- Tu, inače, postoji vodovod i kanalizacija, a nadamo se da će u dogledno vreme biti i ulaganja u opremanje zone – kaže Milovan Mićović, predsednik opštine Požega.

I dok Požežani zonu samo sanjaju, njihove komšije Užičani već su prilično uradili u tom smislu. Ovde s uspehom radi Slobodna zona Užice, formirana modelom privatno-javnog partnerstva 2010. godine u postojećoj industrijskoj celini u Sevojnu. U njeno osnivanje (sa po trećinom uloga) udružili su se grad Užice i sevojnička izvozna preduzeća Valjaonica bakra i "Impol Seval", bez većih troškova.

- Uz dve valjaonice koje su među najvećim srpskim izvoznicima, u ovoj zoni od lane posluju i firme "Atlas", "Koperkom" te još pet manjih. Prošle godine, na primer, ukupan obim proizvodnje u Slobodnoj zoni Užice bio je vredan 182,5 miliona evra, od čega je izvoz iznosio 135,6 miliona. Investicije u njoj u 2011. godini su 14,5 miliona evra, a prošle 10,6 miliona. U firmama u okviru zone radi ukupno 1.952 radnika. Po iskazanim rezultatima ona se brzo svrstala među tri vodeće u Srbiji – sumira direktor Slobodne zone Užice Mihailo Trnavčević, dodajući da je država stala iza ovog koncepta, ali da njene finansijske pomoći užičkoj zoni nije bilo.

Po Trnavčevićevoj oceni, da bi ova zona još više iskazala svoj snažni potencijal, a u njoj je i jedna od najboljih opremljenih slobodnih hala kod nas sa 8.000 kvadrata, treba se povezati auto-putem, makar do Požege.

- Strani investitori koji dolaze i interesuju se najviše zameraju što smo prilično udaljeni i od auto-puta i od aerodroma (Ponikve još ne rade). Završetkom takve saobraćajnice od Beograda ka Ljigu i Požegi očekujemo da znatno poraste zainteresovanost investitora za užički kraj – dodaje direktor Slobodne zone Užice.

 

Komentari: 0

VESTI /iz kategorije/


REHAU-300X120-BANNER

Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;