Ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u Republici Srbiji tokom 2025. godine dostigla je 8,1 milijardu evra, čime je zabeležen rast od 8,6% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, broj zaključenih kupoprodajnih ugovora povećan je na 129.185, što predstavlja umeren rast od 1,8% na godišnjem nivou.

Ilustracija (Foto: AI generated)
Trend postepenog rasta nastavljen je i kada je reč o cenama stanova, koje su porasle za 5,70%, izvestio je Republički geodetski zavod.
Paralelno sa tim, zapažen je i izraženiji rast kreditnog finansiranja na tržištu nepokretnosti. Učešće kredita u ukupnom prometu dostiglo je 14% svih ugovora, što je za četiri procentna poena više nego godinu dana ranije. Kada je reč o kupovini stanova, kreditno finansiranje bilo je prisutno u 31% ugovora, što ukazuje na značajno povećanje u odnosu na ranijih 23%.
Najveći deo kapitala i dalje je usmeren ka stanovima, koji su činili okosnicu tržišta sa ukupnom vrednošću od 4,8 milijardi evra, odnosno 60% ukupnog prometa. Znatno manji udeo imaju kuće, za koje je izdvojeno 655,5 miliona evra (8,1%), dok je u građevinsko zemljište investirano 549,2 miliona evra, odnosno 6,8%.
Poslovni prostori učestvuju sa 337,8 miliona evra (4,2%), dok je u poljoprivredno zemljište uloženo 229,4 miliona evra, što čini 2,8% ukupne vrednosti tržišta.
Regionalno posmatrano, Beograd i dalje ima ključnu ulogu na tržištu stanova, sa više od polovine ukupne vrednosti prometa u ovom segmentu (53%). Glavni grad prednjači i u prometu garažnih prostora sa udelom od 68%, kao i u segmentu poslovnih prostora (48%) i građevinskog zemljišta (47%).
Nasuprot tome, Vojvodina dominira u prometu poljoprivrednog zemljišta, gde ostvaruje čak 72% ukupne vrednosti, ali i u prometu kuća (41%) i vikend objekata (54%).
Posmatrano po segmentima, tržište stanova beleži najizraženiji rast - vrednost je povećana za 17,4%, dok je broj ugovora porastao za 5,5%. Sličan trend rasta vrednosti zabeležen je i kod garažnih prostora (+17,3%), iako je broj ugovora u tom segmentu smanjen za 4,8%. Kod kuća je registrovan rast vrednosti od 8,8%, uz blagi pad broja transakcija od 1,4%.
Segment građevinskog zemljišta beleži povećanje broja ugovora od 7,2%, dok je vrednost prometa porasla za 1,2%. Kod poslovnih prostora evidentiran je umeren rast kako u broju ugovora (1,2%), tako i u ukupnoj vrednosti (3,8%).
Za razliku od ostalih segmenata, tržište poljoprivrednog zemljišta zabeležilo je pad aktivnosti - broj ugovora smanjen je za 10,8%, dok je ukupna vrednost prometa opala za 14,1%, što ga čini jedinim segmentom sa negativnim trendom u posmatranom periodu.




























;