Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji tokom 2024. godine zabeležilo je snažan rast, sa ukupnom vrednošću prometa od 7,4 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 15% u poređenju sa 2023. godinom. Istovremeno, broj zaključenih kupoprodajnih ugovora porastao je za 4,2% i dostigao ukupno 126.787 transakcija, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda.
Ilustracija (Foto: Pexels)
Najveći udeo u ukupnoj vrednosti tržišta zauzimaju stanovi, sa prometom od 4,1 milijarde evra i udelom od 55,6%. Broj kupoprodaja stanova porastao je za 12,8%, dok je ukupna vrednost prometa u ovom segmentu uvećana za 21,1%. Tokom cele godine zabeležen je i postepen rast cena stanova, sa godišnjom stopom od oko 5%.
Stabilan broj zaključenih ugovora zadržali su segmenti kuća, garaža i poljoprivrednog zemljišta, ali su vrednosti prometa porasle – kod kuća za 15%, kod zemljišta za 11,9%, a kod garažnog prostora za 7,5%.
Građevinsko zemljište beleži skok vrednosti od 18,5%, uprkos blagom padu broja transakcija za 3%. Jedini segment koji je zabeležio pad i po broju ugovora (za 4%) i po vrednosti prometa (za 7,4%) jeste tržište poslovnog prostora.
Beograd je i dalje najdominantniji kada je reč o ukupnoj vrednosti prometovanih stanova sa udelom od 54%.
U velikim gradovima zabeležen je porast boja ugovora i njihove vrednosti: u Nišu broj ugovora je skočio za 48%, a tržišna vrednost za čak 97%; u Kragujevcu rast broja ugovora iznosi 40%, a vrednosti 87%; Novi Sad je zabeležio porast ugovora od 30% i vrednosti od 53%, dok je u Beogradu rast bio umereniji - 8% za broj ugovora i 9% za tržišnu vrednost.
Po broju zaključenih ugovora prednjači područje Osnovnog suda u Novom Sadu, sa 11.744 transakcije, dok je najveći novčani promet ostvaren na teritoriji Prvog osnovnog suda u Beogradu, sa 1,5 milijardi evra.
Povoljni uslovi na kreditnom tržištu, zahvaljujući ublažavanju monetarnih politika Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke, doprineli su i porastu kreditnog finansiranja u sektoru nepokretnosti. Udeo kupovina nekretnina putem kredita porastao je sa 7% na 10%, dok je kod stanova kreditno plaćanje poraslo sa 17% na 22%.
Kada je reč o najvišim cenama, najskuplji kvadrat stambenog prostora zabeležen je u kompleksu Beograd na vodi - 11.811 evra, dok je za jedan stan izdvojeno čak 2.575.000 evra. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 4 miliona evra, a garažno mesto na Vračaru za 73.000 evra.
U domenu poslovnog prostora, rekord drži kvadrat po ceni od 12.969 evra na Savskom vencu, dok je najskuplji poslovni objekat prodat za preko 3 miliona evra. Najvredniji ugovor za poljoprivredno zemljište zaključen je u Somboru, u iznosu od 8,15 miliona evra.