INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Crno je zeleno&sexy

16.07.2009. | Mladen Bogićević | Gradjevinarstvo.rs

Majora Carter
Održivi južni Bronks – SSBx (Sustainable South Bronx - www.ssbx.org), neprofitna   organizacija iz Njujorka, osnovana 2001. godine, posvećena je traženju pravednih rešenja za životnu sredinu. Svetska javnost upoznala se sa ovom organizacijom kada je njen osnivač, Madžora Karter (Majora Carter), predstavila ideje i dostignuća SSBx-a na TED konferenciji, u februaru 2006. godine. Nažalost, paralele Bronksa i Beograda, ili drugih gradova u Srbiji, brojne su...

Od prijatnog predgrađa Menhetna do jedne od najugroženijih urbanih sredina u SAD, Bronks su delile samo dve odluke sa više instance… Polovinom XX veka u Bronks su počeli da se naseljavaju afro-američke porodice srednjeg staleža. Prvi znaci iseljavanja belaca bili su dovoljni bankama da pojedine zone obeleže kao visokorizične i stopiraju zajmove za bilo kakve investicije. Ovakav potez oborio je cenu nekretnina u tolikoj meri da se vlasnicima objekata više isplatilo da ruše i pale sopstvene zgrade kako bi naplatili novac od osiguranja, nego da sakupljaju niske zakupnine ili prodaju pod tim uslovima.

Ovakav Bronks nije bio vredan pažnje verovatno najuticajnije ličnosti na javnom položaju u Njujorku od 30-ih do 50-ih godina XX veka Roberta Mozesa. Njegov koncept rešavanja saobraćaja u gradovima, koji se zasniva na individualnom prevozu (autoputevima) a ne na javnom saobraćaju, zapečatio je sudbinu Bronksa, a zatim, preko njegovih kolega-sledbenika, i mnogih drugih gradova u SAD. Kako bi imućniji stanovnici iz novoformiranog predgrađa, Vestčestera, stigli u svoje kancelarije na Menhetnu, Mozes je ova dva dela grada prosto spojio autoputevima koji su prešli preko Bronksa, bukvalno – u obliku vijadukta na visokim stubovima. Obaveštenja o rušenju stizala su neretko i samo dan ranije, a 600.000 ljudi je pre/i/ra/seljeno.

Ovo je posledično uticalo na negativne migracije, nezaposlenost, porast stope kriminala, i veoma loše opšte zdravstveno stanje stanovnika Bronksa: degradacija sredine dovela je do ekonomske, koja je vodila dalje do socijalne degradacije (Madžora Karter). Nekadašnje predgrađe srednjeg staleža, za samo par decenija, pretvoreno je u geto.

Slučajna šetnja sa psom dovela je Madžoru do zaboravljene zagađene rečice u priobalnoj zoni Bronksa, koja je, poput beogradske, ali i mnogih drugih gradova u Srbiji, bila rezervisana za industriju, sa 60.000 teških teretnih kamiona koji su svake nedelje dolazili u nju. Početni iznos od 10.000 dolara donacije koje je Madžora pokušala da sakupi kako bi uredila ovaj prostor ubrzo je narastao 300 puta, i sa tri miliona dolara Bronks je, prvi put nakon 60 godina, dobio uređenu zelenu priobalnu površinu. Rečica je danas obrasla rastinjem, dom je za nekoliko vrsta ribe, po njoj plove mali čamci, a stanovnici Bronksa imaju radna mesta i hobi o kojima nisu smeli ni sanjati: sada su čuvari reke i ribolovci.

Danas delatnost SSBx-a (www.ssbx.org) obuhvata nekoliko projekata i pre svega vodi se idejom ravnopravnog zoniranja gradova, tj. takvim uređenjem urbanih sredina koje neće zelene površine, saobraćajnice nižeg inteziteta, zdravstvene, obrazovne i kulturne ustanove, itd, koncentrisati u privilegovane gradske zone, već će to činiti tako da svaka zona podnese onoliko tereta (teškog saobraćaja, industrije…) koliko iziskuje za sopstveno funkcionisanje.

otvaranje rečne obale
Kako se nije mnogo toga promenilo u urbanističkom stavu prema Bronksu, projekti SSBx-a usmereni su na sopstvene snage. Velika rekonstrukcija koja je u toku obuhvata ozelenjavanje površina, uvođenje efikasnijeg javnog transporta (kopnenog i rečnog), izmeštanje ili strogu kontrolu velikih zagađivača i zapošljavanje ljudi.

Na velikom broju ovih poslova angažovani su sami stanovnici Bronksa. Putem programa obuke B.E.S.T. (Bronx Environmental Stewardship Program; best, eng. – najbolji) nezaposleno stanovništvo obučava se za rad na čišćenju opasnog otpada, pejzažni dizajn, sađenje i održavanje biljaka, pošumljavanje zelenih zona, postavljanje zelenih krovova… Za četiri godine ovaj program obezbedio je zaposlenje za 90% svojih polaznika.

Godine 2005. SSBx postavio je zelenilo na krov svoje zgrade – bio je to prvi primer zelenog krova u Njujorku. Samo dve godine kasnije, pokrenuo je preduzeće SmartRoofs koje se bavi instalacijom ovih krovova.

Ipak, borba sa urbanistima Njujorka se nastavlja: grad planira da u ovom kraju izgradi novi javni objekat – zatvor. Odgovor SSBx-a je ekološki industrijski kompleks na ovoj parceli, sa pogonima za reciklažu otpada i iskorišćavanje sekundarnih sirovina. Takođe, predstoji borba za uklanjanje autoputeva nad glavama stanovnika Bronksa koji su čak i za vreme špica poluprazni.

Upornost, transparentno trošenje prikupljenih sredstava, lični primer, i svakako, šarm same Madžore (autora parole u naslovu), privukao je veliki broj investitora i prikupljeni su višemilionski iznosi. Uspešnim projektima SSBx dokazao je da ne postoje gubitnici kada je u pitanju ravnopravno ulaganje u zdravu životnu sredinu. Brojke pokazuju da je degradacija zaustavljena i da je uveliko počeo povratni proces: cena nekretnina raste, sve značajnije privatne investicije dolaze u Bronks prateći pozitivne efekte pionirskih ulaganja, ekonomski položaj, obrazovanje i zaposlenost lokalnog stanovništva se popravlja, budžetski troškovi za zdravstvo postaju niži…

Na TED konferenciji, februara 2006. godine, Majora je u svom kratkom izlaganju pred investitorima, predstavljajući SSBx projekat ispričala i anegdotu sa Al Gorom, najuticajnijim političarem u SAD, u vezi sa pitanjima životne sredine:

– Kada sam pitala g. Gora kako će aktivisti pravednog zoniranja biti uključeni u novu strategiju koju promoviše, Smarketing (smart marketing, eng. – pametni marketing), njegov odgovor bio je: program zajmova. Mislim da me nije razumeo. Nisam mu tražila novac – ja sam njemu dala ponudu.

Celo predavanje pogledajte u video-klipu ispod:

 

 

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;