Čak 58 odsto Ibarske magistrale od Beograda do Čačka po pitanju bezbednosti saobraćaja je ispod proseka rečeno je danas u Vladi Srbije gde su predstavjeni podaci o bezbednosti naših puteva. Pilot projekat "Auto-moto saveza" i "Agencije za bezbednost saobraćaja", koji je realizovan uz podršku Ministarstva saobraćaja, pokazao je i da se u Beogradu nalazi najkritičnija deonica i to od Miljakovca do Žarkova. Rizične deonice su, takođe, Županjac-Dudovica, Ljig-Dići i Ugrinovci-Bućin grob.

Antić je rekao da je potrebno uložiti 10,5 milijardi dinara kako bi se povećala i dovela na odgovarajući nivo bezbednost na Ibarskoj magistrali. Naglasio je da će bezbednost saobraćaja biti prioritet tog Ministarstva u narednom periodu, iako su sredstva za tu namenu skromna.
Ministar saobraćaja je kazao da će se založiti za to da se ponovo vrati izdavajanje dela akcize na naftne derivate za održavanje puteva. Srbija će, kako je naveo, za nekoliko godina dobiti auto-put na Koridoru 11, od Beograda do Čačka u dužini od 131 kilometar, koji će rasteretiti saobraćaj na Ibarskoj magistrali.
Oko 58 odsto ispitanog dela magistrale, od Beograda do Čačka, ocenjeno je prosečno sa dve, od ukupno pet zvezdica. Posle mapiranja rizika na toj magistrali date su preporuke za primenu inženjerskih mera, kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda. Inženjerske mere obuhvataju više od 70 postupaka za unapređenje puta, na kojem se dešava najviše saobraćajnih nesreća u Srbiji.
Antić je rekao da bi u toku iduće godine trebalo da počne snimanje stanja bezbednosti saobraćaja i na ostalim državnim putevima u zemlji. Naglašavajući da je bezbednost dece za njega važnija nego izgradnja auto-puteva, ministar je konstatovao da pažnja treba da se poklanja i održavanju postojećih puteva. Najavio je skoro formiranje mešovite radne grupe u kojoj će biti predstavnici MUP-a i Ministarstva saobraćaja, a koja će u narednim sedmicama raditi na predlogu izmena i dopuna Zakona o bezbednosti saobraćaja.
Preporučene mere predviđaju postavljanje zaštitnih ograda, izgradnju dodatnih saobraćajnih traka, postavljanje zvučno-vibracionih traka na bankinama i proširenje bankine za više od jednog metra.
Generalni sekretar AMSS, Aleksandar Nikačević, kazao je da je to prvi projekat takve vrste u Srbiji, koji je inače ustaljena praksa u razvijenim evropskim zemljama, i da on predstavlja dobar osnov za projekte snimanja bezbednosti saobraćaja na drugim saobraćajnicama.
Direktor "Agencije za bezbednost saobraćaja", Stojadin Jovanović, naveo je da je u projektu korišćena savremena iRAP/EuroRAP metodologija za snimanje i ocenjivanje puteva i da će na Ibarskoj magistrali značajno biti unapređena bezbednost saobraćaja. AMSS je finansirao pilot projekat.






























;