INFONET-468X60-BANNER1

Više od fasadne obloge: Kako ventilisane fasade mogu da smanje potrošnju energije

19.11.2026. | Gradjevinarstvo.rs

Vazdušni prostor iza fasadne obloge može da dobije znatno važniju ulogu u energetici zgrade: da odvodi višak toplote, hladi solarne panele i obezbeđuje zagrejan vazduh za toplotnu pumpu. Kada se poveže sa materijalima koji skladište toplotu i odgovarajućim upravljanjem, ovaj sloj postaje aktivan deo sistema grejanja, hlađenja i ventilacije.

Fasada

Ilustracija (Foto: AI generated)

Mogućnosti takvih rešenja kod ventilisanih fasada sa integrisanim energetskim sistemima razmatra pregledni rad objavljen u časopisu Buildings, čiji su autori Addisu Alamirew Meku, Fitsum Tariku i Phalguni Mukhopadhyaya, istraživači sa Univerziteta Viktorija i Univerziteta Sajmon Frejzer u Kanadi.

Analiza obuhvata 153 dokumenta, među kojima su 64 primarna recenzirana rada, 20 standarda i 69 preglednih ili metodoloških publikacija.

Fasada koja upravlja toplotom i vlagom

Vazdušni sloj unutar omotača zgrade može da ublaži temperaturnu razliku između spoljne sredine i unutrašnjosti, omogući odvođenje prodrle kišnice i pomogne sušenju konstrukcije. Vazduh u ovom prostoru struji prirodno, usled podizanja toplog vazduha i delovanja vetra, ili prinudno - uz pomoć ventilatora.

Zimi se toplota nakupljena u ovom prostoru može koristiti za zagrevanje vazduha. Leti je cilj uglavnom suprotan: zagrejani vazduh treba odvesti kako bi se ograničilo pregrevanje. Zbog toga otvori, zasenčenja i režimi ventilacije moraju da budu usklađeni sa godišnjim dobom i potrebama objekta.

Ne postoji univerzalna širina vazdušnog sloja koja daje najbolje rezultate. Uži kanali mogu pogodovati razmeni i preuzimanju toplote, dok širi u pojedinim konfiguracijama olakšavaju strujanje i hlađenje. Izbor zavisi od geometrije fasade, klimatskih uslova i namene sistema.

Solarni paneli i toplotna pumpa kao povezan sistem

Kod fotonaponsko-termalnih sistema integrisanih u zgradu, označenih kao BIPV/T, strujanje vazduha iza solarnih modula odvodi toplotu i snižava temperaturu ćelija. Time se poboljšavaju uslovi za proizvodnju električne energije, dok se zagrejani vazduh može iskoristiti za grejanje ili kao izvor toplote za toplotnu pumpu.

Rezultati pokazuju potencijal, ali i velike razlike među ispitivanim rešenjima. Jedna kanadska simulacija pokazala je smanjenje godišnje potrošnje struje za grejanje prostora od 6,5%.

U drugim analiziranim simulacijama koeficijent učinka toplotne pumpe, odnosno odnos isporučene toplote i utrošene električne energije, povećan je za približno 22–26%.

Kratkotrajni eksperimenti sa toplotnom pumpom za zagrevanje vode uz podršku vazdušnog PV/T kolektora pokazali su skromnije poboljšanje: prosečno 3,3%, a najviše 8,6%.

Ovi podaci ne predstavljaju godišnju uštedu za grejanje zgrade. U pojedinim studijama hibridnih sistema koji povezuju solarnu energiju i povrat otpadne toplote prijavljene su i uštede veće od 50% u zbirnoj energiji za grejanje i hlađenje, ali one važe za konkretne konfiguracije i uslove poređenja.

Stvarna korist mora da se računa za ceo sistem, uključujući struju za ventilatore, odmrzavanje, pomoćno grejanje i upravljanje. Topao vazduh iz fasade koji pomaže zimi može leti da pogorša rad sistema hlađenja ako se ne usmeri na odgovarajući način.

Fasada

Ilustracija (Foto: AI generated)

Materijali koji čuvaju toplotu za kasnije

Dodatnu mogućnost predstavljaju materijali sa promenom faze, poznati kao PCM. Oni pri topljenju upijaju toplotu, a pri očvršćavanju je oslobađaju, čime mogu da ublaže temperaturne oscilacije i pomere vršno opterećenje sistema grejanja ili hlađenja.

Za primenu u zgradama često se biraju materijali sa prelazom između 20 i 30°C, među kojima su parafini, hidrati soli i materijali biološkog porekla. Zatvaraju se u panele ili cevi radi sprečavanja curenja.

Njihov učinak zavisi od mogućnosti da ponavljaju ciklus topljenja i očvršćavanja. Ako tokom toplih noći ostanu delimično istopljeni, narednog dana imaju manji kapacitet za prihvatanje toplote. Noćna ventilacija zato može biti presudna za njihov rad.

Od obećavajućih rezultata do pouzdane primene

Autori naglašavaju da su dosadašnja istraživanja pretežno vezana za hladne i umerene klime. Rešenje koje u takvim uslovima smanjuje potrebe za grejanjem u toploj klimi može da zadržava previše toplote, a u vlažnoj da poveća rizik od kondenzacije i buđi.

Za širu primenu potrebna su višesezonska merenja na stvarnim objektima i provera modela prema izmerenim temperaturama, protoku vazduha, vlazi i potrošnji energije.

Projektovanje mora da obuhvati i protivpožarnu zaštitu, odvodnjavanje, akustiku, električnu bezbednost i pristup opremi radi održavanja.

Ventilatori, filteri, senzori i regulacioni elementi imaju kraći vek od same fasade. Zbog toga procena opravdanosti treba da uključi njihovu zamenu, ukupne troškove i ugljenični otisak tokom životnog ciklusa.

Nalazi ukazuju na značajan potencijal aktivnih fasada, ali ne daju jedinstven procenat uštede koji bi mogao da se primeni na svaku zgradu.

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


XELLA-300X250-BANNER

ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
;