Posle mesec dana otkako je Skuština Grada Beograda usvojila Odluku o isplati dospelog duga po osnovu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, preko stotinu dužnika podnelo je zahtev za zaključenje ugovora o izmirenju duga, a Grad Beograd će na osnovu ovih ugovora prihodovati preko 200 miliona dinara, izjavio je gradski menadžer Goran Vesić.
- Ovaj prihod od 200 miliona dinara predstavlja vanredni prihod grada koji nije predviđen budžetom grada za 2017. godine i biće iskorišćen za izgradnju infrastrukture u našem gradu - rekao je Vesić i dodao da je direktor JP Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda u ponedeljak (27.02.2017) poslao pismo svim dužnicima kojim ih je obavestio o ponudi da izmire dug putem reprograma po povoljnim uslovima.
Vesić je pozvao sve dužnike Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda da do kraja aprila 2017. godine podnesu zahtev za regulisanje duga po osnovu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta.
Ilustracija (preuzeto sa www.pixabay.com)
- Ukoliko dužnici do kraja aprila podnesu zahtev, obezbediće sebi plaćanje dugovanja uz otpis obračunate, a neplaćene kamate, a ukoliko to ne učine, nastavićemo da potražujemo sredstva koja nam duguju u redovnom sudskom postupku i naplatićemo ih sa kamatama i troškovima postupka - poručio je gradski menadžer.
Prema njegovim rečima, nakon što investitori podnesu zahtev, u roku od dva meseca potpisuju ugovor sa Direkcijom za građevinsko zemljište.
- Na taj način obezbeđuje se plaćanje dugova sa ili bez popusta, a odlukom koja je usvojena krajem januara tekuće godine nisu obuhvaćeni dužnici protiv kojih je doneta pravosnažna sudska presuda ili koji su u nekoj od faza stečajnog postupka - rekao je Vesić.
Vesić ističe da današnji redovni investitor plaća približno isti iznos doprinosa sa popustom kao što dužnik izmiruje nominalni dug sa popustom. On dodaje da postoje građani koji su davali novac za objekte u izgradnji ili su davanjem ovlašćenja investitoru ulazili u ugovorni odnos sa Direkcijom i tako postajali odgovorni za plaćanje preostalih rata. To je razlog zbog kojeg su građani ostajali bez novca i stanova, ali sa dugovima prema Direkciji za građevinsko zemište i izgradnju grada Beograda.
Kako je precizirao gradski menadžer, najveći broj dugovanja nastao je u periodu od 2004. do 2011. godine, u vreme kada je tada važećom gradskom odlukom bilo omogućeno da investitori plate samo 10 odsto od ukupnog iznosa naknade i dobiju građevinsku dozvolu.
