Postojeći građevinski fond mogao bi da postane znatno važniji izvor sirovina za buduće projekte. Sa ciljem da se pojednostavi procena materijala koji su već ugrađeni u objekte, Institut za arhitektonsku tehnologiju Tehničkog univerziteta u Gracu (TU Graz) razvio je alat Urban Mining Screener, u saradnji sa projektnim partnerom Revitalyze.
Ilustracija (Foto: AI generated)
Rešenje je namenjeno identifikovanju građevinskih materijala i elemenata prisutnih u objektima u Austriji, uključujući beton, ciglu i drvo. Njegova primena mogla bi da doprinese efikasnijem planiranju ponovne upotrebe i reciklaže, smanjenju potrošnje novih sirovina, emisija gasova i troškova u građevinarstvu.
Vođa projekta Matthias Lang-Raudaschl iz Instituta za arhitektonsku tehnologiju TU Graz ukazao je da je poznavanje resursa već ugrađenih u zgrade od velike vrednosti.
Oglas
Podaci o materijalima koji će u određenom regionu u budućnosti postati dostupni mogu, kako je naveo, pomoći izvođačima radova rušenja da pouzdanije procene troškove i logistiku.
Proizvođačima građevinskog materijala takve informacije mogu olakšati planiranje proizvodnje recikliranog betona, dok investitorima i projektantima otvaraju mogućnost da ponovo iskoriste elemente poput drvenih greda i prozora.
Metodološka osnova Urban Mining Screener-a zasniva se na povezivanju javno dostupnih geopodataka i građevinskih arhetipova. Posebno razvijen algoritam koristi trodimenzionalne podatke sa platforme OpenStreetMap kako bi utvrdio površinu, obim i visinu objekta.
Tako dobijeni podaci zatim se povezuju sa jednim od 154 građevinska arhetipa koje je razvila Radna grupa za održivu gradnju pri Institutu za konstrukcijsko projektovanje TU Graz. Za svaki arhetip evidentirani su parametri kao što su godina izgradnje, upotrebljeni materijali i klasa energetske efikasnosti.
Projektni tim dodatno je proširio postojeće vrednosti sa tri nivoa koji obuhvataju eventualne radove na obnovi. Na taj način uzimaju se u obzir promene nastale nakon prvobitne izgradnje objekta, što procenu približava njegovom stvarnom stanju.
Korisniku je za preliminarni prikaz dovoljno da u polje za unos upiše adresu objekta. Testiranje na konkretnoj zgradi pokazalo je da alat naročito precizno procenjuje količine mineralnih građevinskih materijala.
Sa druge strane, rezultati su za sada manje pouzdani kada je reč o plastici ili složenijim metalnim konstrukcijama, poput ograda, jer takvi elementi još nisu obuhvaćeni razvijenim arhetipovima. Tim planira da unapredi ovaj segment sistema.
Lang-Raudaschl ocenjuje da Urban Mining Screener, uprkos izazovima koji još postoje, može postati brža alternativa dugotrajnim postupcima snimanja i merenja.
Njegov potencijal posebno dolazi do izražaja na nivou grada ili regiona, gde je moguće znatno brže prikazati dostupne resurse, a procene bi mogle biti i preciznije nego kod analize pojedinačnih zgrada.
Takvi podaci mogli bi da posluže za simulaciju budućih tokova građevinskih materijala i izradu pouzdanijih prognoza za cirkularnu ekonomiju. Na taj način se postojeće zgrade mogu sistematski sagledati kao vredan rezervoar materijala, a ne samo kao objekti predviđeni za rušenje.
