INFONET-468X60-BANNER

Greenpark – biznis park, London

14.06.2011. | EcoArt

Istorija

Istorija Greenpark-a počinje još 1997 god, a osnovni cilj bio je da se kreira idealna poslovna atmosfera. Područje na kome se sada nalazi Greenpark ranije je bilo poljoprivredno zemljište, lošeg kvaliteta sa visokim nivoom podzemne vode, u priobalju reke Kennet. Tokom izgradnje formirano je više različitih prirodnih okruženja koje je omogućilo stvaranje raznolikog biodiverziteta.

Središnja tačka Greenpark-a je Longwather jezero koje je originalno bilo napravljeno kao kanal koji je služio za regulaciju nivoa podzemne vode, ali nakon što je povezano sa rekom Kennet, dobilo je jednu drugu dimenziju u smislu života koji su u njega pored vegetacije unele i razne životinjske vrste. Danas je to predivno Longwather jezero, koje pruža jedinstvene vizure sa zgrada koje ga okružuju kao i sa staze koja se pruža duž njegove obale. Jezero, kao i specijalno odabrane vrste drveća, žbunja i vodene vegetacije u funkciji su pružanja boljih uslova za rad. Sada, jezero se pruža u dužini od 1,25km i u širini od 80m kroz ceo kompleks.

Vizija i cilj projekta

Kreiranje idealne poslovne atmosfere je glavna vizija koja je vrlo brzo počela da dobija svoj oblik. Danas je to sedište vodećih britanskih kompanija poput Veritas-a, Cisco, Logica, kao i niza drugih, manjih, dinamičnih korporacija.

Vizija po kojoj je nastao Greenpark je vizija boljeg načina poslovanja danas i shvatanja potrebe za nastankom okruženja koje neće samo biti funkcionalno već i inspirativno, za dobro svih koji rade u takvoj sredini. Vizija Greenpark-a predstavlja konglomerat svih ideja o dobrom poslovanju na jedno mesto.

Infrastruktura Greenpark-a je takva da pruža smeštaj kompanijama različite veličine i zanimanja, od softverskih, hemijskih kompanija preko onih koje se bave medicinom, komunikacijama i dr.

Danas, Greenpark nije samo mesto gde se radi, on predstavlja jedinstveni sklop višefunkcionalnog kompleksa koji pruža ne samo odlične uslove za poslovanje već i podjednake mogućnosti za odmorom, rekreacijom i zabavom.

U cilj postizanja harmonije između podignutih objekata i infrastrukture i relativno novog prirodnog ambijenta poštovani su sledeći principi:

  • Kreiranje jakog i koherentnog identiteta na koji je u velikoj meri uticalo postojanje vodene površine, koja određuje karakter celog parka, stvarajući različite habitate koji su postali intresantni i sa aspekta zaštite
  • Kreiranje atraktivnog okruženja i dizajn šeme koja odgovara aktuelnom stanju sredine
  • Otvaranje prijatnih vizura kao i stvaranje mogućnosti za rekreacijom
  • Zaklanjanje neprijatnih vizura okolnog prostora tamo gde je to moguće
  • Da omogući visoke standarde u održavanju pejzaža a naročito oko zgrada i prostora gde se nivo vode sezonski menja. Što se postiglo formiranjem jasnih linija primenjene kako na građevinama tako i na ostalom prostoru. Dizajn ovih prostora je bio tema posebnih analiza koje je sprovela Environment Agency, the Wildfowl and Wetlands Trust, BBONT.

Opis projekta

Longwather predstavlja jedinstvenu sponu između prirodnog staništa koje je dom velikom broju biljaka i životinja i rekreativne zone kompleksa. Ceo kompleks prožet je mrežom staza koje imaju ulogu u povezivanju svih zona i izdvajanju pojedinih celina i izolovanih tačaka koje služe kao mesto za odmor u vreme ručka tj. pauze. Približno 30% površine jezera pokriveno je vodenom vegetacijom uključujući i zakonom zaštićen vodeni ljiljan. Ljubitelji prirode biće fascinirani raznolikošću divlje flore i faune koja je nastanjena  oko vodene površine koja se pruža kroz ceo park.

Greenpark se nalazi na plavnom terenu reke Kennet pored plavljenja ima i jako visok nivo podzemne vode. Problemi koji su se ticali izgradnje, plavljenja, zemljoradnje, uzrokovali su pejzaž pastoralnog tipa. Drenaža je postignuta kopanjem jarkova koji su kao i obaloutvrde utvrđeni sa vrbama (Salix fragilis).

Na južnoj strani parka dominira Querqus robur, a neka stabla su već postigla visinu od 20 m, isto je i na obodima parcele. Fraxinus excelsior koji je indikator staništa i pređašnje vegetacije je prisutan u značajnom broju, kao i Populus canescens na južnom delu. Longwather jezero se pruža paralelno sa Foudry Brook i rekom Kenet, i zadovoljava osnovne inženjerske zahteve o minimalnoj širini kanala koja u slučaju Longwather jezera iznosi minimum 12m.

Vegetacija

U toku izvođenja radova, preko 2.500 odraslih sadnica je dodato na već postojećih 500. Među glavnim vrstama tu se nalaze: Salix fragilis, Fraxinus excelsior, Alnus glutinosa, Populus canescens and Acer campestre. Razvoj Greenpark-a ne samo da je doprineo da se očuva postojeća flora i fauna već i da se omogući novim vrstama da prihvate ovaj park kao svoju životnu sredinu. Obodi Longwather jezera naseljeni su vrstama poput vrbe, topole i jova. To su ujedno i vrste koje podnose visok nivo podzemne vode. One takođe imaju ulogu i u učvršćivanju obale i smanjenju erozije. Na izdignutijem terenu prisutne su i vrste poput hrasta, divlje višnje, breze, jasena koji ujedno i služe za ozelenjavanje parkinga. Na pojedinim, specifičnim lokacijama vrste poput liriodendrona i likvidambra naglašavaju sezonski dominantni prirodni kontekst.

Od žbunastih vrsta koriste se: Salix caprea, S viminalis, S cinerea, S alba britzensis, S daphnoides, Cornus alba, Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Corylus avellana. One su sađene kao pojedinačne ili u grupama sa ne manje od 10 individua, a često su u grupama prisutne  i više od jedne vrste.

Vodene, plutajuće biljke kao i one koje su na obodu jezera upotpunjuju postojeći ekosistem i čine prelaz od vodene površine do kopnenog dela. U cilju smanjenja erozije i u situacijama kolebanja nivoa vode u jezeru korišćene su različite vrste akvatičnih biljaka kao i onih vrsta koje dobro podnose kolebanje nivoa vode. Predviđeno je da se na 30% jezera posade različite vrste koje će uspostaviti ekološku ravnotežu i daće prirodniji izgled celom jezeru, stvarajući različite habitate. Na taj način formira se mozaična tekstura u/i oko jezera. Semiakvatične biljke korišćene su delimično da obezbede dovoljnu količinu kiseonika u vodi. Plutajuće biljke poput lokvanja, žutog vodenog ljiljana posađene su u kontejnere. Od vrsta prisutne su: Caltha palustris, Mentha aquatica, Filipendula ulmaria, Iris pseudoacorus, Lythrum salicaria, Epilobium hirsutum.

Veliki deo parka čini travnjak, sastavljen od vrsta koje se kose dva puta u sezoni. Postoje dve zone travnjaka, one koje su dalje od objekata i koje su sastavljene iz vrsta koje ne zahtevaju intenzivnije održavanje i površine pod travnjacima koje su u neposrednom okruženju poslovnih i drugih objekata, i koje imaju veću frekventnost u sprovođenju mera nege.

Stvaranje Longwather jezera se već pokazalo kao dobar projekat u cilju očuvanja postojećeg biodiverziteta ali i kao pogodno tle za podsticanje nekih novih vrsta da ga nasele. Longwather je nastao u proleće 1999. godine kada je voda puštena u depresiju. Iako još uvek se na neki način formira, jezero je već privuklo veliki broj divljih vrsta. Uspostavljena je vegetacija na obodu jezera i takva sredina će svakako privući nove vrste ptica, riba i insekata i zglavkara kao i drugih vodenih organizama. Kako je u dodiru sa živim rečnim tokom, jezero su već naselile određene vrste riba. Sve to je privuklo i lokalne ribare da se uključe. Kvalitet vode u jezeru se stalno proverava. Do sada su već primećene različite vrste štuka.

Sa dolaskom ribe, čaplje su postali redovni posetioci i zajedno sa malom belom čapljom mogu se često videti kako stoje na obali jezera ili na ostrvcima u jezeru. Takođe, razmatra se i program stvaranja utočišta za povređene labudove koji više nisu u stanju da lete. Područje oko jezera postalo je dom i za vilinske konjice, to je mesto na kome mogu da obave ceo ciklus svog razvića. Ovo je mesto na kome se sada hrane i slepi miševi iz rodova Pipistrellus i Nyctalus.

Posmatranjem ptica 2000-01. godine zabeleženo je 54 vrste u Greenpark-u, a najprisutnije su: ćubasti gnjurac, grogotovac (mala divlja patka), patka njorka, zviždara, livadska trepteljka, ribolovac, šljuka, vivak, ševa, konopljarka, močvarna strnadica, i dr.

Jedan od simbola Greenpark-a je i ekološka turbina (vetrenjača) koju je projektovao Norman Foster i koja je postala jedna od najvećih turbina takve vrste u Engleskoj. Svojim kapacitetima turbine pruža milionima ljudi godišnje da budu deo inspirativne i čistije budućnosti, što konkretno znači 4,5 miliona kWh čiste električne energije svake godine. Sada 1 500 lokalnih kuća i ustanova dobija električnu energiju od tzv. greenpark turbine.

Buduće inicijative

Brojne inicijative su u toku a tiču se projekata poput unošenja voluharice, koja je već uneta u područje reke Kennet a koji je posebno zaštićen još od 1998. godine.

Obe vrste, vremenom će se nastaniti oko jezera Longwather. Plan je da se monitoring nastavi i da se korisnici parka takođe uključe i angažuju oko vizije Greenpark-a kao što je na primer obaveštavanje kada se neka nova vrsta pojavi u parku. Druga vrsta inicijativa tiče se konzervacije u kontekstu održavanja postojeće životne sredine koja je preduslov za dolazak novih vrsta.

Linkovi:

  • Highbrook – biznis park, Novi Zeland - link
  • Strathclyde – biznis park, Škotska - link
 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;