INFONET-468X60-BANNER

Agencija za energetsku efikasnost – Energetska efikasnost u zgradarstvu

25.09.2007. | Dimitrije Lilić, dipl. inž. | Gradjevinarstvo.rs

Agencija za energetsku efikasnost – AEE osnovana je kao deo institucionalne reforme i reforme energetskog sektora u Republici Srbiji. Svoj današnji status kao posebna republička organizacija sa svojstvom pravnog lica dobila je stupanjem na snagu Zakona o energetici 1. avgusta 2004. godine, a upisom u sudski registar Trgovinskog suda u Beogradu, 4. oktobra 2004. godine zvanično je počela sa radom, u skladu sa Zakonom. Misija Agencije jeste da promoviše i podstiče racionalnu upotrebu energije u svim sektorima potrošnje i korišćenje obnovljivih izvora energije, te da tako doprinosi održivom razvoju zemlje. 

Stanje energetske efikasnosti (EE) u oblasti zgradarstva u Srbiji

Potrošnja finalne energije u sektoru zgradarstva u 2005. godini dostigla je nivo od 3,29Mtoe (1toe = 41,868 GJ = 11,63 MWh). Udeo zgradarstva u ukupnoj potrošnji finalne energije iznosi 48%, a 65% od toga odlazi na stambeni sektor, kako je prikazano na grafikonu Način zagrevanja zgrada u Republici Srbiji.

Oko 15% od ukupnog broja domaćinstava greje se na električnu energiju i potroši 24% od ukupne potrošnje električne energije u svim domaćinstvima. Preostala potrošnja električne energije (10.500GWh) koristi se za ostale potrebe u domaćinstvima (slika: Struktura potrošnje električne energije u domaćinstvima).

Demonstracioni projekti

U okviru strateškog programa Energetska efikasnost u zgradarstvu, koji treba da doprinese povećanju energetske efikasnosti i smanjenju potrošnje energije u stambenom i tercijarnom sektoru, AEE Republike Srbije je u 2005. i 2006. godini realizovala projekat Energetska efikasnost u javnim zgradama – demonstracioni projekti, čija je ocena efekata primenjenih mera za povećanje energetske efikasnosti u toku.

Aktivnosti ovog Projekta sprovodene su uz finansijsku podršku EU, preko Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR), koja je u obliku nepovratne finansijske pomoći Srbiji obezbedila poseban fond za unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu u iznosu od 1.650.000€. Sredstva su korišćena za obuku stručnjaka za izradu energetskih bilansa u javnim zgradama, za informativno-komunikacione aktivnosti, i najveći deo, za demonstraciju mera energetske efikasnosti u javnim zgradama u nadležnosti lokalne samouprave, kroz demonstracione projekte.

Ciljevi Projekta su da se demonstriraju dokazane, ekonomične mere za štednju energije u postojećim javnim zgradama (bolnicama i drugim zdravstvenim institucijama, školama i drugim obrazovnim institucijama, obdaništima, domovima za stare, javnim upravnim zgradama itd.), uključujući unapređenja energetske efikasnosti omotača zgrade, instalacija za grejanje, unutrašnjeg osvetljenja itd, kao i unapređenje znanja i sposobnosti i povećanje svesti krajnjeg korisnika u stambenom i tercijarnom sektoru. Ukupan predviđeni budžet za sufinansiranje demonstracionih projekata, kojim su obuhvaćene javne zgrade lokalne samouprave, iznosio je 925.000€. Minimum donacije po projektu iznosio je 20.000€, dok je vrednost maksimalne donacije po projektu bila ograničena na 100.000€. Maksimalno učešće donacije po projektu iznosilo je do 70% ukupnih dozvoljenih troškova projekta. Ostatak ili naknadno prekoračenje finansirani su iz sopstvenih izvora podnosioca zahteva ili partnera, ili iz izvora koji ne spadaju u budžet Evropske zajednice.

Prosečna godišnja potrošnja toplotne energije u EU i Srbiji iznosi:
EU: 138 kWh/m2/god
Danska: 96 kWh/m2/god - DG
131/138 kWh/m2/god - grejanje lož uljem
Švedska: 120 kWh/m2/god
60-80 kWh/m2/god - najnoviji zahtevi
Poljska 90-120 kWh/m2/god - zgrade izgrađene po novim propisima
Srbija 171 kWh/m2/god - DG i 55 kWh/m2/god - PTV - stambene zgrade
194 kWh/m2/god - DG i 12 kWh/m2/god - PTV - nestambene zgrade
228 kWh/m2/god - ukupna srednja specifična potrošnja za DG (dalj. grej.) i PTV (priprema tople   vode)
130 kWh/m2/god - grejanje električnom energijom
230 kWh/m2/god - grejanje prirodnim gasom
57 kWh/m2/god - lokalne pećnice na čvrsti gas

U martu 2004. godine objavljen je javni poziv sa sufinansiranje demonstracionih projekata na povećanju EE u javnim zgradama lokalne samouprave. Po ovom pozivu primljeno je 58 prijava. Nakon tehničke i finansijske ocene projekata angažovanih, kvalifikovanih i iskusnih eksperata, i nakon odobrenja od EAR-a, Agencija je zaključila 16 ugovora sa opštinama kojima je dodeljena donacija tako da je ukupna vrednost ugovorenih investicija iznosila oko 1.400.000€, od toga ukupna vrednost donacija je 897.900€. Prema zahtevu donatora, primenjene su procedure EU za javne nabavke i na engleskom jeziku. Svi ugovori, tenderi, evaluacioni izveštaji, periodični i finansijski izveštaji i drugi dokumenti usklađeni su sa propisanim procedurama.

Realizovani demonstracioni projekti u Srbiji

Struktura odabranih javnih objekata je: sedam škola, dve predškolske ustanove, tri administrativne zgrade, jedan objekat kulture i tri zdravstvena objekta, ukupne površine za grejanje 48.270m2.

Korisnik donacije je upravljao projektom pod nadzorom AEE, koja je ujedno obezbeđivala podršku opštinama u svim aspektima implementacije projekta: pripremi tenderskog dosijea, procesu ocene ponuda, procedure ugovaranja, pripreme tehničkih i finansijskih izveštaja. Tehničku pomoć Agenciji u implementaciji projekata u 2005. godini pružao je konsultant Energoprojekt – Entel.

Primenjene mere EE

Pod pojmom unapređenja energetske efikasnosti u zgradarstvu podrazumeva se kontinuirani i širok opseg delatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije uz iste ili bolje uslove u objektu. Kao posledicu smanjenja potrošnje neobnovljivih izvora energije (fosilnih goriva) i korišćenje obnovljivih izvora energije, imamo smanjenje emisije štetnih gasova (CO2 i dr.) što doprinosi zaštiti prirodne okoline, smanjenju globalnog zagrevanja i održivom razvoju zemlje.

Tipične ugovorene mere za povećanje EE odnosile su se na omotač zgrade (krov, zidovi, prozori), grejanje (kotlarnica, podstanica, regulacija) i osvetljenje (inkadescentno, fluorescentno).

U okviru ovih projekata urađena je termička izolacija krova na sedam objekata sa ukupno izolovanom površinom od oko 4.400m2. Vrsta ugrađene termoizolacije je uglavnom bila mineralna vuna, a na jednom objektu i ploče od prirodne trske (lokalni izvor sirovine i proizvodnja). Termička izolacija spoljnih zidova zgrade polistirenom i stirodurom, iznad nivoa zemlje, urađena je na sedam objekata, sa ukupno izolovonom površinom od 9.500m2. Na 12 objekata zamenjeno je 1.183 komada postojeće stolarije: prozori, vrata, svetlarnici. Sada su od Al višekomornih profila sa termoprekidom (172 kom.) i od PVC višekomornih profila sa termoprekidom i nerđajućim čeličnim profilima (1.011 kom.), ukupne površine od 5.120 m2. Zastakljenje je bilo od dvostrukog ravnog stakla (4+16+4mm), sa ili bez selektivnog reflektujućeg sloja, i međuprostorom ispunjenim suvim vazduhom ili argonom, i zaptivanjem EPDM gumom. Zahtevani koeficijenti prolaza toplote za stolariju bili su manji od 2,7 W/m2K za međuprostor ispunjen vazduhom, i manji od 1,5 W/m2K za međuprostor ispunjen argonom. Na dva objekta izvršena je popravka 114 postojećih prozora ukupne površine 275m2.

Uz zamenu i popravku stolarije obavljeni su i prateći radovi kao što su: obrada stranica (špaletni) oko prozora, bojenje špaletni, ugradnja solbanka od al-lima, ugradnja potprozorskih daski, ugradnja ventus mehanizama i ugradnja roletni (po projektu). Zamena kotla i prateće opreme, modernizacija toplotne podstanice, modernizacija upravljačkog i regulacionog sistema i sl, izvršena je na 13 objekata, pri čemu je ugrađeno 16 jedinica ukupne instalisane snage od 9.280 kW. Ugrađeno je 917 termostatskih radijatorskih ventila (TRV), od toga 316 na tri objekta, kao donacija firme Danfoss.Modernizacija unutrašnjeg osvetljenja zamenom inkadescentnih sijalica fluorescentnim cevima, izvršena je na dva objekta. Ugrađeno je 373 jedinice, ukupne instalisane električne snage 6,7kW, što čini ukupno smanjenje električne snage od oko 13,5kW.

Teškoće i rezultati

Tokom realizacije EE u javnim zgradama – demonstracioni projekti uočene su određene karakteristike čitavog procesa:

  • Korisnicima i ponuđačima nepoznata je EU procedura za javne nabavke
  • Složenost i strogi zahtevi procedure
  • Primena procedure na engleskom jeziku (svi ugovori, tenderi, evaluacioni izveštaji, periodični i finansijski izveštaji) - teškoće u realizaciji, posebno u manjim sredinama
  • Slabosti u internoj organizaciji korisnika
  • Sporo organizovanje korisnika za realizaciju projekata i rezerve u pogledu sposobnosti da ugovore realizuju - Prvi uspešan primer – okidač za znatno bržu realizaciju ostalih projekata
  • Opštinski timovi su ostvarili odličnu međusobnu saradnju i pružali pomoć jedni drugima
  • Izvođači su posle početne sumnje u sopstvene mogućnosti i neuspešnog nuđenja, ovladali procedurom i podnosili validne ponude
  • Lokalne samouprave su ovladale novom procedurom za javne nabavke, stekle samopouzdanje i uspešno konkurisale na drugim projektima
  • Povećana je zainteresovanost lokalnih samouprava za druge slične projekte – nove inicijative
  • Omogućena realizacija projekata i kada lokalne samouprave nisu imale sopstvena sredstva
  • Nedovoljna ekonomska sposobnost za samostalna ulaganja u mere EE – potreba za podsticajnim sredstvima
  • Nedovoljni kadrovski resursi u većini opština – obuka za upravljanje projektima je potrebna
  • Opštine koje su učestvovale u obuci za gazdovanje energijom (Agencija, 2004-05) uspešnije su sprovodile projekte
  • Bolja informisanost opština povećava njihovu zainteresovanost za projekte
  • Korisnici su izrazili nedvosmislenu želju za nastavkom saradnje i nove projekte na sličnim principima

Škola Radivoj Popović u Sremskoj Mitrovici – primer dobre prakse

U okviru realizacije projekta EE u javnim zgradama - demonstracioni projekti, u opštini Sremska Mitrovica je realizovan Projekat unapređenja energetske efikasnosti u zgradi škole za decu sa posebnim potrebama "Radivoj Popović". Projekat je obuhvatio: zamenu 222m2 postojećih drvenih prozora, vrata i svetlarnika novim, izrađenim od trokomornih PVC profila sa dvostrukim zastakljenjem; obradu špaletni i izradu i montažu spoljnih i unutrašnjih solbanka; zamenu dotrajalog kotla na lož ulje novim kotlom na prirodni gas (Viessmann) snage 500kW, sa gorionikom i pratećom opremom; izgradnju kotlarnice; nabavku, ugradnju i priključenje na mrežu nove merno-regulacione stanice sa pripadajućom opremom, i ugradnju termostatskih radijatorskih ventila (donacija firme Danfoss).

Realizacija projekta obavljena je u jesen 2005. godine, odnosno u vreme grejne sezone 2005/06. Na dijagramima su prikazani smanjenje potrošnje energije, smanjenje troškova za utrošenu energiju i uticaj smanjene potrošnje energije na smanjenu emisiju CO2 u grejnim sezonama 2004/05, 2005/06. i 2006/07.nakon izvedenih mera za povećanje EE u školi "Radivoj Popović".

Izvor podataka su ažurirani podaci korisnika: računi za nabavljeno i utrošeno gorivo i računi za potrošenu električnu energiju u toku tri grejne sezone.

Pored očiglednih pozitivnih rezultata u cilju smanjenja potrošnje energije za grejanje i troškova za utrošenu energiju, nakon preduzetih mera i radova za povećanje EE, relevantno je i stanje uslova ugodnosti u objektu koje su korisnici u usmenoj anketi subjektivno okarakterisali kao neuporedivo bolje. Pored toga i poboljšanih ekoloških aspekata, korisnici su ukazali i na nesumnjive razlike u održavanju i komfornijem upravljanju sistemom grejanja.

Projekat energetske efikasnosti u Srbiji IDA kredit 3870 YF Komponenta B: Javne zgrade – škole i bolnice

Projekat pod nazivom Energetska efikasnost u Srbiji, predložen i razrađen od strane Svetske banke a prihvaćen i podržan od strane Republike Srbije, finansira se iz zajma po IDA uslovima u iznosu od US$ 21 milion, uz učešće države od US$ 4 miliona i obuhvata: Komponentu A za revitalizaciju energetskog sistema Kliničkog centra Srbije (izgradnja nove kotlarnice na gas u čijem sastavu je i gasni motor za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije i izgradnja nove toplovodne mreže za grejanje uključujući i podstanice u objektima), i Komponentu B za energetsku sanaciju 16 škola i 12 bolnica širom Srbije u cilju poboljšanja energetske efikasnosti objekata.

AEE Republike Srbije je implementaciona agencija Komponente B ovog projekta koja je, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike kao nosiocem projekta, resornim Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom prosvete kao investitorima radova na objektima, i ustanovama pojedinačnih škola i bolnica kao korisnicima objekata, zadužena za realizaciju u skladu sa usvojenim Planom implementacije projekta i procedurama Svetske banke za nabavke opreme, radova i usluga.

U okviru ovakve organizacije projekta Agencija je, kao kopotpisnik sa Ministarstvom rudarstva i energetike, ugovorila različite konsultantske usluge sa Zajedničkim poduhvatom firmi BDSP iz Londona i Energoprojekt-Entel iz Beograda od kojih je jedna od najvažnijih, u smislu verifikacije projekta, merenje potrošnje toplotne energije za grejanje pre i posle primene izabranih paketa mera energetske sanacije objekta uz praćenje dostignutog komfora za krajnje korisnike. Takođe, Svetska banka je u okviru pet projekata za Srbiju, u junu 2007. godine odobrila i projekat za unapređenje energetske efikasnosti u školama i bolnicama. Za ovaj projekat je obezbeđeno dodatnih 28 miliona američkih dolara i to delom iz zajma po IBRD uslovima u iznosu od 18 miliona američkih dolara, i delom iz kredita po koncesionalnim IDA uslovima u iznosu od 10 miliona američkih dolara.Ovo će omogućiti Vladi da ratifikacijom ugovora u Skupštini Srbije ostvari originalni cilj projekta i da nastavi sa unapređenjem efikasnosti korišćenja energije kroz: rehabilitaciju sistema grejanja u Kliničkom centru Niš i rekonstrukciju 17 objekata unutar Kliničkog centra; unapređenje osvetljenja u školama; unapređenje energetske efikasnosti u oko deset socijalnih ustanova, kao što su domovi za nezbrinutu decu, domovi za stara lica i ustanove za decu sa posebnim potrebama; kao i unapređenje energetske efikasnosti u šezdesetak škola i bolnica širom Srbije.

OPŠTA BOLNICA U SENTI
Površina m2 3650
Godina izgradnje 1950.
Gorivo Mazut
Mere energetske efikasnosti:
1. Zamena spoljnih prozora i vrata
2. Ugradnja trokrakog ventila sa automatikom
3. Ugradnja termostatskih ventila i pumpi promenljivog protoka
4. Zamena izolacije cevi u podrumu
Ukupne investicije, € = 140.000

U okviru projekta Energetska efikasnost u Srbiji, AEE Republike Srbije je realizovala i projekat povećanja energetske efikasnosti zgrade Opšte bolnice u Senti kao primer jednog od uspešno realizovanih projekata. U tabeli: Opšta bolnica – Senta, prikazana su predviđanja godišnjih energetskih ušteda u potrošnji toplotne energije za grejanje i smanjenja emisije CO2, poređenjem efekata pre i posle primene mera za povećanje energetske efikasnosti na objektu, na bazi merenja kao i na osnovu procena kompjuterskim simulacijama rađenim prilikom projektovanja i izbora paketa mera energetske efikasnosti. Merenja koja se preduzimaju radi verifikacije postavljenih ili projektovanih ciljeva ovog projekta suštinska su iz više razloga:

  • jasno prikazuju ostvarenje ciljeva ovog projekta
  • daju primer kako se može vršiti ocena primenljivosti mera energetske efikasnosti u smislu planiranih i ostvarenih ušteda i troškova
  • povećavaju verovatnoću kontinuiranih ušteda energije u budućem korišćenju zgrade
  • ukazuju na moguće šeme raspodele finansijskih rezultata ušteda
  • pospešuju stalno uvećavanje svesti korisnika, uprave i službi održavanja o potrebi za štednjom energije, što i jesu primarni ciljevi ovog projekta.

Opšta bolnica - Senta

Grejana površina (m2)

3,656

Godišnji stepen časovi

64,724

Godišnji stepen dani

2,697

Rezultati

Izmereno

Procenjeno

PRE

Godišnja potrošnja toplotne energije (WMh/god)

1155

1235

Godišnja potrošnja toplotne energije po m2 (kWh/m2/god)

316

338

Godišnja emisija CO2 (t/god)

300

321

POSLE

Godišnja potrošnja toplotne energije (WMh/god)

714

695

Godišnja potrošnja toplotne energije po m2 (kWh/m2/god)

195

190

Godišnja emisija CO2 (t/god)

186

181

UŠTEDE

-

Godišnja potrošnja toplotne energije (WMh/god)

441

540

Godišnja emisija CO2 (t/god)

115

140

%

Godišnja potrošnja toplotne energije (WMh/god)

38%

44%

Godišnja emisija CO2 (t/god)

38%

44%

Mere za unapređenje EE u zgradarstvu do 2012.

Prema Programu ostvarivanja strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period od 2007. do 2012. godine, definisane su aktivnosti i mere koje je potrebno realizovati do 2012. godine, kao i pri tom procenjene uštede:

Prelazak sa grejanja na električnu energiju

  • zamenom sistemima daljinskog i centralnog grejanja ili prirodnog gasa (zavisno od lokaliteta i sl.)
  • procenjena godišnja ušteda od 1.500GWh

Zamena sijalica u domaćinstvima i poslovnim objektima

  • subvencija cene sijalica
  • poreske olakšice
  • saradnja sa EPS-om
  • procenjena godišnja ušteda od 701GWh

Donošenje novih propisa o spoljnim projektnim temperaturama

  • smanjenje spoljnje projektne temperature na nivou države za 4o C
  • smanjenje instalisane snage i investicionih troškova za grejanje
  • procenjena ušteda energije grejanja od 10% 

Dosledna primena JUS U J5.600 i drugih relevantnih standarda

  • procenjeno smanjenje instalisane snage za grejanje za 30 – 40%
  • usvojiti maksimalnu dozvoljenu godišnju vrednost finalne energije za grejanje od 100kWh/m2/god.
  • procenjena ušteda energije za grejanje do 40%

Ustanovljeni republički prosek za instalisanu snagu u objektima izgrađenim nakon 1988. godine iznosi 160W/m2, umesto ostvarivih 95W/m2 uz striktnu primenu standarda JUS U.J5. 600: Tehnički uslovi za projektovanje i građenje zgrada.

Prelazak sa paušalnog na obračun za grejanje TPV prema merenju potrošnje toplotne energije

  • procenjena ušteda energije za grejanje od 10%

Osnivanje podsticajnih fondova za poboljšanje toplotne zaštite stambenih i nestambenih zgrada

  • korišćenje budžetskih sredstava, namenska kreditna i donatorska sredstva uz sufinansiranje vlasnika
  • za zamenu prozora i poboljšanje izolacije potrebno osnivanje revolving fonda od oko 50 miliona evra

Zamena prozora

  • potrebna sredstva: 936 miliona evra za višeporodične stambene zgrade i 1.326 miliona evra za jednoporodične stambene zgrade
  • procenjena godišnja ušteda finalne energije za grejanje: 4,05TWh za višeporodične i 3,35TWh za jednoporodične zgrade
  • period otplate 7,1 do 10,8 godina uz godišnje uštede od 122,7 miliona evra
  • do 2012. predviđa se realizacija kojom bi se ostvarila ušteda od 10% od ovog potencijala

Poboljšanje izolacije zidova objekata

  • potrebna sredstva: 341 miliona evra za višeporodične stambene zgrade i 497,9 miliona evra za jednoporodične stambene zgrade
  • procenjena godišnja ušteda finalne energije za grejanje: 1,9 TWh za višeporodične i 1,6 TWh za jednoporodične zgrade
  • do 2012. predviđa se realizacija kojom bi se ostvarila ušteda od 10% od ovog potencijala

Uvođenje pribavljanja sertifikata EE za zgrade

  • dugoročna mera saglasna direktivi EU 2002/91/EC (EPBD) o energetskim karakteristikama zgrada

Zaključak

U Republici Srbiji postoji veliki tehnički potencijal za uštedu energije i primenu mera za povećanje EE u zgradarstvu. S druge strane, tzv. tržišni potencijal za povećanje EE je skromniji, pre svega iz sledećih razloga:

  • ekonomska nesposobnost većeg dela populacije i drugih potrošača energije
  • nedovoljna motivisanost za ulaganje(niske cene i neodgovarajući pariteti goriva i energije, normativna naplata potrošnje toplote u DG i slično)
  • još uvek nepovoljni uslovi kreditiranja
  • neinformisanost većeg dela populacije.

Realizacijom projekta EE u javnim zgradama – demonstracioni projekti, može se istaći sledeće: 

  • uspešno su promovisane mere energetske efikasnosti u javnim zgradama u Srbiji
  • u toku je prikupljanje i ažuriranje podataka za vrednovanje energetskih, ekonomskih i ekoloških efekata realizovanih projekata
  • pokazatelji će biti publikovani i korišćeni u promotivnim aktivnostima Agencije radi povećanja zainteresovanosti potencijalnih korisnika
  • očigledan je uspeh projekata i potreba da se obezbede stabilna sredstva za finansiranje sličnih programa i konkretnih projekata za povećanje EE i primenu OIE.

Takođe, odobrenim kreditom Svetske banke sledi proširenje projekta pod nazivom Energetska efikasnost u Srbiji; IDA kredit 3870 YF; Komponenta B: Javne zgrade – škole i bolnice, na još oko 80 škola, bolnica i objekata socijalne zaštite, uključujući i objekte Kliničkog centra Niš. Svoje aktivnosti Agencija za energetsku efikasnost realizuje u tesnoj saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, kao i drugim ministarstvima i državnim institucijama, sa kojima radi i na utvrđivanju jedinstvenog nacionalnog programa za poboljšanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije i uspostavljanju nacionalnog fonda za ovakav program.

Direktiva 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada obuhvata:

• Primenu zajedničke metodologije za izračunavanje energetske potrošnje zgrada u EU uz poštovanje lokalnih klimatskih uslova

• Određivanje standarda minimalne energetske potrošnje za nove zgrade i kod značajne obnove starih

Zgrade preko 1000m2 moraće da urade procene opravdanosti primene alternativnih sistema grejanja
Za stare zgrade ako investicije na rekonstrukciji iznose preko 25% vrednosti objekta ili preko 25% površine spoljašnjeg omotača
• Uvođenje sisitema energetske sertifikacije zgrada
Vlasnici, kupci, zakupci - obaveštenje o očekivanim troškovima
Javne zgrade preko 1.000m2 - vidno istaknut sertifikat
• Redovne inspekcije kotlova i klimatizacionih sistema
Snaga kotlova preko 100kW - na dve godine
Kotlovi na gas - do 4 godine
Kotlovi i instalacije grejanja snage preko 20kW i klimatizacije preko 12kW, starije od 15 godina moraju da se prekontrolišu

 

 

Komentari: 0

Vezane kategorije


TEKSTOVI /iz kategorije/


ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Koja vrsta pokrivke se nalazi na krovu vašeg objekta?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;