INFONET-468X60-BANNER

BLANKO-970X250-BANNER

Česte zakonske promene smanjile interesovanje za regulisanje bespravne gradnje

19.08.2013. | Dnevnik

Posle niza zakonskih promena i povremenih kampanja za legalizaciju bespravno podignutih objekata, u nekim sredinama ovaj proces nije daleko odmakao. Negde je, kao u Kuli, reč o velikom broju porodičnih kuća, u Alibunaru je sporno 1300 vikendica unutar prirodnog rezervata Deliblatska peščara, dok su u Apatinu opštinskom odlukom rešili neizvesnosti vlasnike kuća u Romskom naselju. Pored svih lokalnih specifičnosti, zajedničko je da je proces legalizacije komplikovan, dug i skup. Stalne izmene zakona i ministarskih pravilnika, kojima su menjani uslovi za legalizaciju, smanjili su interesovanje građana za ovaj postupak. U lokalnim samoupravama spremni su, samo nezvanično, da kažu kako su sve zakonske izmene išle u pravcu da se legalizacija pojeftini na račun opštinskih prihoda, koji su opet, neophodni za gradnju i održavanje ulica, vodovoda i druge infrastrukture.

Zrenjanin

U Službi za katastar nepokretnosti u Zrenjaninu u toku je preuzimanje oko 9.000 zahteva za legalizaciju objekata koje su građani predali lokalnoj samoupravi, potvrdila je Viktorija Milićev iz ove službe.

- S obzirom na to da u većini zahteva ne postoje podaci neophodni za dalje rešavanje predmeta, kao što su broj parcele, geodetski snimak objekta i slično, naša služba pismenim putem obaveštava građane šta im je sve potrebno kako bi se mogla upisati svojina na objektima, na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole – istakla je Milićev.

Zrenjaninska Služba za katastar nepokretnosti donela je do sada 164 rešenja, od čega se 47 odnosi na upis prava svojine na objektima po pomenutom Zakonu. Kako se uglavnom radi o porodičnim stambenim i pomoćnim zgradama, ne postoje specifični niti kritični slučajevi.

Apatin

U Apatinu je podneto 1.100 zahteva za legalizaciju objekata, za oko 230 već je iz katastra stiglo mišljenje za legalizaciju, a oko 60 zahteva je rešeno. Svakodnevno se donose rešenja i po rečima nadležnih na području apatinske opštine neće biti većih problema u postupku legalizacije, osim možda za neka vikend naselja i to kada je reč o nekih 15 objekata.

Opštinsko veće je nedavno donelo odluku da se legalizuje i 150 objekata u Romskom naselju, s obzirom na to da su objekti građeni na državnom zemljištu. Skupština opštine je ovlastila Opštinsko veće da daje saglasnost za upis prava svojine za objekte koji su izgrađeni na površinama javne namene, odnosno na zemljištu planiranom za uređenje ili za izgradnju objekata javne namene ili za koje se u skladu sa odredbama posebnog zakona utvrđuje javni interes.

Bečej

Puna decenija je prošla od kako se govori o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata u bečejskoj opštini, kojih po realnim procenama ima oko 5.500, ali gotovo da se nije odmaklo od početka. Većina nelegalno izgrađenih objekata u Bečeju nije, kako se očekivalo, u naselju Mali rit, već su dominantni pomoćni objekti u drugim stambenim zonama, podignuti uz legalno izgrađene stambene objekte. U tri roka prijavljivanja od 2003. godine do sada podneto je 3.618 zahteva za legalizaciju. Kako je, u međuvremenu, Ustavni sud objavio svoju presudu kojom je  odredbe Zakona koje se odnose na legalizaciju oglasio neustavnim, čitava "glava" pomenutog Zakona ne može da se primenjuje.

Međutim, u bečejskoj opštini još od 1. januara  2012. godine sve stoji u Odeljenju za urbanizam i građevinarstvo Opštinske uprave. Nezvanično se zaznaje da je opštinska Komisija za legalizaciju mnogo predmeta obradila i obračunala komunalije, da je između 50 i 100 ljudi moglo da okonča legalizaciju, jer su kompletirali papirologiju, platili traženo, ali do današnjeg dana nisu dobili rešenje o legalizaciji. Sada se čeka oktobar i verovatno ozvaničenje aktuelne radne verzije Zakona o legalizaciji.

Šid

Na području opštine Šid ima 398 nelegalno sagrađenih objekata. Novi Zakon o uknjižbi prava svojine na nelegalno izgrađenim objektima iskoristilo je 15 posto građana i upisalo se u katastar, tako se i broj spornih objekata smanjio za 60. To je bilo moguće zahvaljujući obimnom terenskom radu nadležnih opštinskih službi.

- Počev od 2000. godine radili smo snimanje svih objekata, tako da je Šid među prvima u Vojvodini koji poseduje uređenu evidenciju stanja nelegalno napravljenih objekata – kaže rukovodilac šidskog katastra Vladislav Plaćković. - Bilo je slučajeva u kojima zakon nije dozvoljavao legalizaciju, na primer, kod objekata sagrađenih na tuđem zemljištu. Novi zakon legalizovaće sve te sporne slučajeve i one redovne. Zbog naše ekspeditivnosti u radu i kontakata sa vlasnicima nelegalizovanih objekata, imamo mnogo manje nerešenih slučajeva, u odnosu na druge opštine.

Uknjižbom svojine građani dobijaju mogućnost da u budućnosti legalizuju svoje objekte, možda i po povoljnijim uslovima od dosadašnjih, ali, po rečima Plaćkovića, građanima je uskraćena mogućnost otuđivanja objekata sve do momenta dok se sa njih ne skine teret, a to znači dok se ne izvrši konačna isplata legalizacije. U šidskoj opštini nema objekata predviđenih za rušenje.

Kanjiža

U kanjiškoj opštini je podneto 2.066 zahteva za legalizaciju objekata, a do sada je pozitivno rešeno 1.111 zahteva ili 53,7 posto. Viša stručna saradnica za građevinarstvo u Odeljenju za inspekcijsko nadzorne poslove Opštinske uprave Čila Guljaš precizira da je 2003. godine podneto 1.473 zahteva od kojih su pozitivno rešana 952, dok je po zakonu iz 2009. godine podneto 593 i do sada pozitivo rešeno 159.

- Građani su ispoljili prilično veliku zainteresovanost, dobar deo posla je već urađen, ali ima još dosta objekata koji nisu prijavljeni za legalizaciju, jer i pored povoljnosti koje su ponuđene mnogi nemaju materijalnih mogućnosti. Ima i onih koji su izgubili interesovanje, s obzirom na to da je bilo nekoliko promena i najava u medijima da će sve rešiti za stotinu evra. Jer, kada su došli da se detaljnije obaveste, ispostavilo se da ipak nije toliko jeftino – kaže Čila Guljaš.

Kula

Računa se da u opštini Kula ima više od hiljadu bespravno izgrađenih objekata, a do sada je proceduru legalizacije prošao tek svaki deseti. Oni koji su po do sada važećim propisima legalizovali svoje, većinom porodične kuće, iskoristili su mogućnost da obaveze isplaćuju na rate tokom sedam godina. Ukoliko su dug državi izmirili ođednom, mogli su koristiti pogodnost popusta od 15 procenata. Po najavama iz opštinskog Odeljenja za urbanizam i stambeno-komunalne poslove, takvih pogodnosti više neće biti.

Alibunar

U Sekretarijatu za stabeno komunalne poslove u Alibunaru viši stručni saradnik Jon Ardeljan kaže da je podneto 1119 zahteva za legalizaciju, a preko 90 odsto se odnosi na vikendice u izletištu Devojački bunar. Oni su ih posle obrade prosledili Katastru u Alibunaru. Prelepi predeli u okolini izletišta Devojački bunar u Deliblatskoj peščari kao stvoreni su za odmor i rekreaciju. Šezdesetih godina tadašnje lokalne vlasti su šakom i kapom delile placeve za gradnju, kako se to tad zvalo, kućica za odmor. Tako su mnogi iz  Alibunara, Pančeva i Beograda ovde podigli vikendice ali i vile sa bazenima, negovanim travnjacima, voćnjacima i vinogradima. Danas skoro sve vlasnike oko 1300 takvih objekata muči zajednička nevolja – retko ko od njih ima tapiju nad placem.

- Istina je da je iz opštine stigao toliki broj za legalizaciju i mi možemo da obavimo upis u katastarske nepokretnosti, međutim to je teško učiniti imajući u vidu da se vlasništvo nad placevima više puta menjalo. Prvo je zemljište bilo društveno, zatim je vlasnik "Srbijašume", a potom "Vojvodinašume", a sada je državno vlasništvo. Oni iz tih davnih godina najčešće raspolažu papirima da su držaoci, čak ne ni korisnici tih placeva. Na njihov zahtev u pojedinim slučajevima geometri izlaze na premer i mi upisujemo podatke o površini i lokaciji. Sve je to uz njihovu nadoknadu troškova premera – kaže direktor Katastra u Alibunaru Dragan Radulović.

Da bi krenuo posao legalizacije, valja prikupiti brojne papire i, naravno, tu su i pozamašni troškovi advokata koji u ovome vide priliku za dobru zaradu.

- Da bi se to po zakonu obavilo opština je u obavezi da obezbedi premer, ali za to nema para. Pre više godina pare su mogle da se obezbede iz neke donacije EU, ali tada u opštini nisu bili zaintersovani. Nedavno sam čuo da će se takav posao moći da obavi iz kredita  Svetske banke, obavilo bi se snimanje iz aviona i došlo do činjeničkog stanja na terenu. Na potezu je opština da se založi za ostvarenje ovog projekta. Tek onda predstoji legalizacija građevinskih objekata – rekao je Radulović.

Na istom području poveći broj vikendica, prema Dolovu, podignut je na privatnim placevima, i u tim slučajevima proces legalizacije je mnogo lakši, ali ipak košta.

 

Komentari: 0

VESTI /iz kategorije/


REHAU-300X120-BANNER

ISTAKNUTE FIRME /iz kategorije/


Anketa

Kojom vrstom toplotne izolacije je izolovan vaš stan/kuća?
DARKO 15.04.2024.
Nadam se da će ulazak u tunel biti kroz par...
Nemanja 31.03.2024.
A coskovi kako se zidaju?
Miodrag 30.03.2024.
Kuću sam počeo da gradim na porodicnom iman...
Milan 30.03.2024.
Kad završe Ameri ovaj hotel nebi bilo loše ...
Dr 20.03.2024.
Najveća prednost betonskog crepa u odnosu n...

;