<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Gradjevinarstvo.rs - TESKTOVI</title>
    <link>https://www.gradjevinarstvo.rs</link>
    <description>Zanimljivi tekstovi iz gradjevinarstva</description>
    <language>en-gb</language>
    <copyright>Copyright 2026</copyright>
    <pubDate>Fri, 07 Aug 2026 05:30:30 GMT</pubDate>
    <lastBuildDate>Fri, 07 Aug 2026 05:30:30 GMT</lastBuildDate>
    <category>TESKTOVI</category>
    <generator>Infonet RSS Generator</generator>
    <docs>https://www.gradjevinarstvo.rs</docs>
    <ttl>20</ttl>
    <item>
      <title>Globalna studija upozorava: Iz reka se vadi višestruko više peska nego što se obnavlja</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11756/820/globalna-studija-upozorava-iz-reka-se-vadi-visestruko-vise-peska-nego-sto-se-obna</link><category>pesak</category><category>šljunak</category><category>infrastruktura</category><description>Pesak i šljunak koji se koriste za izgradnju gradova, puteva i druge infrastrukture iz mnogih reka se uklanjaju brže nego što priroda može da ih nadoknadi. To je pokazala globalna analiza koju su predvodili istraživači Tehnološkog univerziteta Nanyang u Singapuru (NTU Singapore).</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 07 Aug 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/3c62ad9f-554d-4b2e-9608-255605efe595.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/3c62ad9f-554d-4b2e-9608-255605efe595.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Rešenje za ljuljanje nebodera krije se u jednom od najdostupnijih materijala</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11753/820/resenje-za-ljuljanje-nebodera-krije-se-u-jednom-od-najdostupnijih-materijala</link><category>pesak</category><category>neboder</category><category>zemljotres</category><category>vetar</category><description>Visoke zgrade mogu biti potpuno konstrukcijski bezbedne, a da njihovo pomeranje pod dejstvom vetra ipak stvara ozbiljne probleme korisnicima. Ljuljanje nebodera otežava koncentraciju, negativno utiče na raspoloženje i kod pojedinih ljudi može izazvati mučninu, naročito tokom oluja i zemljotresa.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 05 Aug 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/0a324346-8c32-4d5b-8af8-9f8fc057233f.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/0a324346-8c32-4d5b-8af8-9f8fc057233f.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Naučnici pretvorili pukotine u pasivni sistem za hlađenje zgrada</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11751/820/naucnici-pretvorili-pukotine-u-pasivni-sistem-za-hladjenje-zgrada</link><category>pločice</category><category>hlađenje</category><category>voda</category><description>Istraživači sa Univerziteta Pensilvanije razvili su jeftine cementne pločice koje mogu pasivno da snižavaju temperaturu zgrada bez ventilatora, kompresora i pokretnih mehaničkih delova. Rešenje koristi posebno projektovane pukotine za zadržavanje i raspoređivanje vode, a inspirisano je načinom na koji se afrički slonovi rashlađuju na visokim temperaturama.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 03 Aug 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d03a3731-d869-4084-857f-2d49f7b1454d.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d03a3731-d869-4084-857f-2d49f7b1454d.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>MVRDV projektuje novo svetsko čudo vredno 240 miliona evra</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11750/820/mvrdv-projektuje-novo-svetsko-cudo-vredno-240-miliona-evra</link><category>MVRDV</category><category>konkurs</category><category>Roterdam</category><category>hotel</category><category>izložba</category><description>Na južnoj obali reke Mas u Roterdamu planirana je nova arhitektonska znamenitost, za čije je oblikovanje na međunarodnom konkursu izabrano rešenje studija MVRDV. Projekat Rotterdam Rocks!, vredan 240 miliona evra, prepoznatljiv je po kompoziciji od sedam monumentalnih kamenih volumena.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 31 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/2d7c968d-3ddc-40af-ac8b-583b993078b2.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/2d7c968d-3ddc-40af-ac8b-583b993078b2.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Bioaktivne fasade kao novi korak ka regenerativnoj arhitekturi</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11749/820/bioaktivne-fasade-kao-novi-korak-ka-regenerativnoj-arhitekturi</link><category>fasade</category><category>inovacije</category><category>materijali</category><category>premazi</category><description>Projekat REMEDY našao se u programu Innovation Radar Evropske komisije zahvaljujući trima inovativnim rešenjima koja bi mogla da doprinesu razvoju nove generacije održivih građevinskih tehnologija. Reč je o sistemima zasnovanim na živim materijalima i mikroorganizmima, namenjenim stvaranju objekata koji aktivno reaguju na uslove iz okruženja i doprinose njegovom poboljšanju.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 29 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/bcd1709e-bd1c-4a9a-852c-ab26e7aa50b1.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/bcd1709e-bd1c-4a9a-852c-ab26e7aa50b1.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>MIT rešava jedan od ključnih problema 3D štampanja betonom</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11748/820/mit-resava-jedan-od-kljucnih-problema-3d-stampanja-betonom</link><category>beton</category><category>most</category><category>3D štampa</category><category>MIT</category><description>Istraživači sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) razvili su matematički okvir koji omogućava da se računarski optimizovane betonske konstrukcije prilagode stvarnim mogućnostima velikih 3D štampača. Rešenje je provereno izradom mosta dugog 2,3 metra, koji je tokom ispitivanja podneo opterećenje veće od 900 kilograma.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 27 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/cf38c57a-3c7d-4df4-8771-7e0925c890ce.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/cf38c57a-3c7d-4df4-8771-7e0925c890ce.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Sud u Đenovi osudio 32 osobe zbog rušenja mosta Morandi</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11747/820/sud-u-djenovi-osudio-32-osobe-zbog-rusenja-mosta-morandi</link><category>most</category><category>rušenje</category><category>Italija</category><description>Prve krivične presude zbog rušenja mosta Morandi u Đenovi, kada su 2018. godine poginule 43 osobe, izrečene su nakon jednog od najvećih sudskih postupaka u Italiji povezanih sa otkazivanjem infrastrukturnog objekta.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 22 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/2cf2fe92-4433-45dc-b712-62ee7a8226e3.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/2cf2fe92-4433-45dc-b712-62ee7a8226e3.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Inovativna kuća koja se u slučaju opasnosti spušta u podzemnu komoru</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11746/820/inovativna-kuca-koja-se-u-slucaju-opasnosti-spusta-u-podzemnu-komoru</link><category>požar</category><category>kuća</category><category>protivpožarna zaštita</category><description>Na područjima koja su često izložena šumskim požarima i tornadima ni savremeni vatrootporni materijali i ojačane konstrukcije ne mogu uvek da spreče uništavanje objekata. Američki koncept HiberTec Homes zato predlaže znatno drugačije rešenje – kuću koja se u slučaju neposredne opasnosti hidrauličkim sistemom spušta u podzemnu zaštitnu komoru.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Tue, 21 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/8a78c722-3a4d-49c8-b788-316cbc4f1dfb.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/8a78c722-3a4d-49c8-b788-316cbc4f1dfb.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>FloatForm: Mali roboti na vodi samostalno obrazuju mostove i platforme</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11745/820/floatform-mali-roboti-na-vodi-samostalno-obrazuju-mostove-i-platforme</link><category>robot</category><category>voda</category><category>most</category><category>platforma</category><description>Istraživači sa Instituta za tehnologiju Masačusetsa (MIT) razvili su sistem malih autonomnih plovila koja se na vodi samostalno povezuju u veće konstrukcije. Rešenje nazvano FloatForm omogućava robotskim čamcima da obrazuju platforme, mostove i druge strukture, a zatim se razdvoje i sastave u novi oblik, uz minimalno ljudsko upravljanje.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 20 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/6ebe689f-a898-401c-ade4-79056937b944.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/6ebe689f-a898-401c-ade4-79056937b944.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Herzog &amp; de Meuron pretvara veštačko ostrvo u kulturno središte Katara</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11744/820/herzog-de-meuron-pretvara-vestacko-ostrvo-u-kulturno-srediste-katara</link><category>Katar</category><category>muzej</category><category>sajam</category><description>Arhitektonski studio Herzog &amp; de Meuron predstavio je masterplan za preobražaj veštačkog ostrva Al Maha Island u Lusailu, koje bi trebalo da postane novo kulturno, stambeno i turističko središte Katara.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 17 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/cec034b0-2bd3-4e61-b522-7ab90c5ad6ef.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/cec034b0-2bd3-4e61-b522-7ab90c5ad6ef.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Afrika dobija mega-aerodrom za 110 miliona putnika godišnje</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11742/820/afrika-dobija-mega-aerodrom-za-110-miliona-putnika-godisnje</link><category>Etiopija</category><category>Afrika</category><category>aerodrom</category><description>Etiopija je započela realizaciju najvećeg aerodromskog projekta u istoriji Afrike. Bishoftu Airport, vredan 12,5 milijardi dolara, trebalo bi da preraste u globalno čvorište sa kapacitetom od čak 110 miliona putnika godišnje, čime bi mogao da nadmaši Heathrow, Dubai International, Istanbul Airport i Hartsfield-Jackson.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 15 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/250c9e36-aea7-4aaa-88e3-56fcc843823a.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/250c9e36-aea7-4aaa-88e3-56fcc843823a.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Theodore Roosevelt Presidential Library kao primer održive arhitekture</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11741/820/theodore-roosevelt-presidential-library-kao-primer-odrzive-arhitekture</link><category>biblioteka</category><category>SAD</category><category>muzej</category><category>zeleni krov</category><category>solarni paneli</category><category>geotermal</category><description>Povodom obeležavanja 250 godina nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, u zapadnom delu Severne Dakote otvorena je biblioteka Theodore Roosevelt Presidential Library (TRPL), kompleks posvećen 26. predsedniku SAD.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Tue, 14 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/41881931-2fe5-4d91-a716-d394a29eb4ce.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/41881931-2fe5-4d91-a716-d394a29eb4ce.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Gradovi se pregrevaju, očuvanje drveća postaje prioritet</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11740/820/gradovi-se-pregrevaju-ocuvanje-drveca-postaje-prioritet</link><category>stambeni objekti</category><category>poslovni objekat</category><category>drvo</category><category>hlađenje</category><description>Više od četiri petine stambenih i poslovnih zgrada u 25 evropskih gradova nema dovoljno krošnji drveća u neposrednoj blizini da bi se ostvario značajniji efekat hlađenja tokom toplotnih talasa. To je pokazala analiza otvorenih podataka koju je sproveo stručnjak za urbano ozelenjavanje dr Thami Croeser sa Univerziteta RMIT u Australiji.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 13 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/733cb4f7-4da8-4a50-81ec-98278d38741e.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/733cb4f7-4da8-4a50-81ec-98278d38741e.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Predstavljen prvi građevinski materijal sa negativnim ugljeničnim bilansom</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11739/820/predstavljen-prvi-gradjevinski-materijal-sa-negativnim-ugljenicnim-bilansom</link><category>cement</category><category>beton</category><category>emisija ugljenika</category><category>građevinski materijali</category><description>Holandska kompanija Paebbl predstavila je Rebond 300, materijal za koji navodi da je prvi građevinski proizvod na svetu sa negativnim ugljeničnim bilansom. Osim što se koristi kao sirovina u proizvodnji betona, ovo rešenje istovremeno funkcioniše kao provereni instrument za uklanjanje ugljen-dioksida, koji se trajno zadržava unutar izgrađenih objekata.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 10 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d2511537-dce1-4ad1-9946-d05801c4ca84.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d2511537-dce1-4ad1-9946-d05801c4ca84.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Novo rešenje za temeljenje: Višak zemlje postaje deo konstrukcije</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11738/820/novo-resenje-za-temeljenje-visak-zemlje-postaje-deo-konstrukcije</link><category>gradilište</category><category>šipovi</category><category>zemlja</category><category>Japan</category><description>Savremeno građevinarstvo sve više traži rešenja koja istovremeno povećavaju sigurnost konstrukcija i smanjuju negativan uticaj gradilišta na okolinu. Jedan od takvih pristupa razvili su istraživači iz Japana, koji su osmislili krilasti kompozitni sistem šipova u kojem se koristi višak zemlje nastao tokom iskopa na gradilištima.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 09 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/a4de7d02-a6bb-4c53-b2d2-2923680a16c1.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/a4de7d02-a6bb-4c53-b2d2-2923680a16c1.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Novo istraživanje otvara put ka pristupačnijem betonu ultra visokih performansi</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11736/820/novo-istrazivanje-otvara-put-ka-pristupacnijem-betonu-ultra-visokih-performansi</link><category>beton</category><category>građevinski materijali</category><category>konstrukcija</category><category>emisija ugljenika</category><description>Beton je najzastupljeniji građevinski materijal na svetu, ali njegova velika slabost ostaje krto ponašanje i sklonost ka pucanju kada je izložen zatezanju.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 08 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/98ebfe43-07c1-440a-8ea3-506970a356fb.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/98ebfe43-07c1-440a-8ea3-506970a356fb.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Kina je za tri godine potrošila više cementa nego SAD za ceo 20. vek</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11735/820/kina-je-za-tri-godine-potrosila-vise-cementa-nego-sad-za-ceo-20-vek</link><category>Kina</category><category>izgradnja</category><category>cement</category><category>SAD</category><description>Razmere kineskog građevinskog buma početkom prošle decenije teško je uporediti sa bilo kojim ranijim periodom urbanog razvoja. Procene pokazuju da je Kina od 2011. do 2013. godine potrošila približno 6,6 milijardi tona cementa, što je više od ukupne potrošnje Sjedinjenih Američkih Država tokom čitavog 20. veka, procenjene na oko 4,4 milijarde tona.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 02 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/9172d310-6e83-4466-ba94-cb1947829674.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/9172d310-6e83-4466-ba94-cb1947829674.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Opera, balet i džez pod jednim krovom: Dar al Funoon stiže u kulturnu četvrt Abu Dabija</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11734/820/opera-balet-i-dzez-pod-jednim-krovom-dar-al-funoon-stize-u-kulturnu-cetvrt-abu-d</link><category>opera</category><category>pozorište</category><category>muzej</category><description>Kulturna četvrt na Ostrvu Sadijat u Abu Dabiju, poznata muzejima i važnim institucijama smeštenim uz obalu, uskoro bi trebalo da dobije još jedan značajan objekat. Arhitektonski biro Gehry Partners projektovao je Dar al Funoon Abu Dhabi, odnosno Kuću umetnosti, kompleks namenjen operi, pozorištu, baletu, koncertima, džez programu i predstavama na otvorenom.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 01 Jul 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/bdd68688-01d9-44fc-818d-dc67ad115bd6.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/bdd68688-01d9-44fc-818d-dc67ad115bd6.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>La Vallée Verte: Stambeni kompleks sa skrivenom urbanom oazom</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11733/820/la-vallee-verte-stambeni-kompleks-sa-skrivenom-urbanom-oazom</link><category>dvorište</category><category>MVRDV</category><category>ozelenjavanje</category><category>solarni paneli</category><description>Arhitektonski biro MVRDV iz Roterdama završio je stambeni projekat La Vallée Verte u bordoskom naselju Bastide Niel, uz Quai de Queyries. Kompleks čine tri stambena objekta oblikovana na zahtevnoj parceli trougaonog oblika, ali je njegov glavni adut skriven od pogleda sa ulice – bogato ozelenjeno unutrašnje dvorište zamišljeno kao mala urbana dolina.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 29 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d772637e-f79a-42ce-8075-750a6b0a0948.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d772637e-f79a-42ce-8075-750a6b0a0948.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Zeleni zidovi kao zaštita od toplotnih talasa i pregrevanja gradova</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11730/820/zeleni-zidovi-kao-zastita-od-toplotnih-talasa-i-pregrevanja-gradova</link><category>zeleni krov</category><category>zeleni zid</category><category>fasade</category><category>završna obrada</category><description>Sve češći i intenzivniji toplotni talasi menjaju način na koji se posmatra projektovanje i obnova zgrada u gradovima. Dok se temperatura između gusto izgrađenih blokova, na asfaltu i drugim tvrdim površinama zadržava znatno duže nego u okolini, fasade i krovovi postaju važan deo zaštite od pregrevanja enterijera.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 25 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/f4475595-2997-4c7e-b20b-feed5f7e8baf.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/f4475595-2997-4c7e-b20b-feed5f7e8baf.jpg" medium="image" /></item>
  </channel>
</rss>