<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Gradjevinarstvo.rs - TESKTOVI</title>
    <link>https://www.gradjevinarstvo.rs</link>
    <description>Zanimljivi tekstovi iz gradjevinarstva</description>
    <language>en-gb</language>
    <copyright>Copyright 2026</copyright>
    <pubDate>Mon, 22 Jun 2026 11:08:40 GMT</pubDate>
    <lastBuildDate>Mon, 22 Jun 2026 11:08:40 GMT</lastBuildDate>
    <category>TESKTOVI</category>
    <generator>Infonet RSS Generator</generator>
    <docs>https://www.gradjevinarstvo.rs</docs>
    <ttl>20</ttl>
    <item>
      <title>Baobab Waterfall: Plutajuća hidroelektrana kao novi simbol održive infrastrukture</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11728/820/baobab-waterfall-plutajuca-hidroelektrana-kao-novi-simbol-odrzive-infrastrukture</link><category>obnovljivi izvori energije</category><category>turizam</category><category>arhitektura</category><description>Konceptualni projekat Baobab Waterfall, koji potpisuje dizajner Ahmad Eghtesad, zamišljen je kao nova vrsta višenamenske infrastrukture na obali Madagaskara.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 19 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/e25a9392-3124-4774-aea6-4c9d5ba35438.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/e25a9392-3124-4774-aea6-4c9d5ba35438.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Antenski toranj pretvoren u novu arhitektonsku ikonu Alpa</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11725/820/antenski-toranj-pretvoren-u-novu-arhitektonsku-ikonu-alpa</link><category>Švajcarska</category><category>toranj</category><category>turizam</category><category>restoran</category><category>vidikovac</category><category>žičara</category><description>Nekadašnji telekomunikacioni toranj na planini Titlis u Švajcarskim Alpima dobio je potpuno novu ulogu. Arhitektonski studio Herzog &amp; de Meuron transformisao je industrijsku konstrukciju Titlis Tower u upečatljiv turistički objekat sa konzolnim volumenima, restoranom i vidikovcem sa panoramskim pogledom na okolne planinske vrhove.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 17 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d711c5bd-951a-484e-b147-df21c4c23173.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d711c5bd-951a-484e-b147-df21c4c23173.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>One London: Neboder viši od 300 metara postaje nova znamenitost grada</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11724/820/one-london-neboder-visi-od-300-metara-postaje-nova-znamenitost-grada</link><category>London</category><category>izgradnja</category><category>neboder</category><category>toranj</category><description>Panorama Londona trebalo bi da dobije novu prepoznatljivu građevinu. Neboder One London, ranije poznat kao 1 Undershaft, projektovan je kao toranj visok 309,6 metara sa 74 sprata. Kada bude završen 2033. godine, po visini će parirati zgradi The Shard i postati najviša zgrada britanske prestonice. Početak radova predviđen je za 2028. godinu.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Tue, 16 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/15905398-e7a3-41ef-93f5-0f896d204039.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/15905398-e7a3-41ef-93f5-0f896d204039.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Klima uređaji budućnosti mogli bi da rade bez štetnih gasova i uz manju potrošnju energije</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11723/820/klima-uredjaji-buducnosti-mogli-bi-da-rade-bez-stetnih-gasova-i-uz-manju-potrosnju</link><category>hlađenje</category><category>klimatizacija</category><category>toplotna pumpa</category><description>Sve češći toplotni talasi i rastuće temperature pokreću potragu za drugačijim načinima hlađenja, naročito u delovima sveta u kojima stanovništvo nema pristup skupim i energetski zahtevnim klima uređajima. U okviru MIT Climate Project, istraživači sa Instituta za tehnologiju Masačusets (MIT) radili su na četiri inovativna koncepta, od nosivih sistema za lično hlađenje do klimatizacije bez emisija štetnih gasova.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 12 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/666f2d30-b627-4c5d-be3d-49d1b1a8d824.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/666f2d30-b627-4c5d-be3d-49d1b1a8d824.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Argentinski izumitelj razvija materijal koji pretvara zidove u magnetne površine</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11722/820/argentinski-izumitelj-razvija-materijal-koji-pretvara-zidove-u-magnetne-povrsine</link><category>suva gradnja</category><category>bušenje</category><category>zid</category><category>otpad</category><description>Bušenje rupa, postavljanje tiplova, prašina na podu i naknadno krpljenje zidova mogli bi u budućnosti da postanu ređi poslovi u enterijerima. Argentinski izumitelj Marco Agustín Secchi, koji ima 29 godina, razvio je Ironplac, magnetizujući građevinski materijal namenjen zidovima koji mogu da prihvate predmete sa magnetnom poleđinom, bez eksera, šrafova i bušilice.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 11 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/bf5fed9e-9dc5-45b6-ac85-4dbb3ced18a7.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/bf5fed9e-9dc5-45b6-ac85-4dbb3ced18a7.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Mala kupolasta kuća iz Italije pokreće veliko pitanje o budućnosti stanovanja</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11721/820/mala-kupolasta-kuca-iz-italije-pokrece-veliko-pitanje-o-buducnosti-stanovanja</link><category>3D štampa</category><category>blato</category><category>robot</category><description>U severnoj Italiji izgrađen je prototip kuće koji pokazuje da se deo stambenog prostora može napraviti od zemlje uzete sa same lokacije, bez oslanjanja na klasičnu opeku i blokove dopremljene kamionima. Projekat TECLA, realizovan u mestu Massa Lombarda kod Ravene, otvorio je pitanje koliko 3D štampa lokalnim materijalom može da smanji troškove, otpad i zavisnost od dugih lanaca snabdevanja.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 10 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/33385afc-6f88-4ad4-b696-454ed9e4348c.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/33385afc-6f88-4ad4-b696-454ed9e4348c.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Kvasac kao novi građevinski resurs: 3D štampani materijal za održive enterijere</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11720/820/kvasac-kao-novi-gradjevinski-resurs-3d-stampani-materijal-za-odrzive-enterijere</link><category>3D štampa</category><category>arhitektura</category><category>zaštita od sunca</category><category>pregrada</category><category>panel</category><description>Istraživači sa švedskog Tehnološkog univerziteta Čalmers napravili su potpuno bio-bazirani materijal od kvasca, namenjen 3D štampi arhitektonskih i enterijerskih elemenata. Reč je o rešenju koje bi u budućnosti moglo da zameni deo proizvoda koji se danas izrađuju od neobnovljivih ili fosilnih sirovina, kao što su gips, plastika i sintetički tekstili.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Tue, 09 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/9e2c4480-8a4c-4e38-bdd5-760c93fe5193.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/9e2c4480-8a4c-4e38-bdd5-760c93fe5193.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Pametni premaz za zgrade hladi površine i koristi kišu za proizvodnju energije</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11719/820/pametni-premaz-za-zgrade-hladi-povrsine-i-koristi-kisu-za-proizvodnju-energije</link><category>premazi</category><category>istraživanje</category><category>zgrada</category><category>energetska efikasnost</category><category>solarna energija</category><category>krov</category><category>zid</category><description>Istraživači sa Gradskog univerziteta u Hong Kongu razvili su dve tehnologije koje bi mogle da imaju značajnu ulogu u održivoj gradnji, energetskoj efikasnosti i proizvodnji čiste energije.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 08 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/9c023dba-27b9-4573-b1b1-2c14f907adf8.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/9c023dba-27b9-4573-b1b1-2c14f907adf8.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>3D štampa betonom skraćuje rokove gradnje: Kuća od 120 kvadrata za 48 sati</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11718/820/3d-stampa-betonom-skracuje-rokove-gradnje-kuca-od-120-kvadrata-za-48-sati</link><category>3D štampa</category><category>izgradnja</category><category>kuća</category><category>beton</category><category>aditivi</category><category>energetska efikasnost</category><category>termoizolacija</category><category>oplate</category><description>Tehnologija 3D štampe betonom sve više izlazi iz eksperimentalne faze i ulazi u konkretne građevinske procese. Argentinski startup Grondplek tvrdi da uz pomoć velikog 3D štampača može da izvede konstruktivni omotač kuće od 120 kvadratnih metara za samo 48 sati, koristeći standardni cement ali ne i klasičnu oplatu.</description><author> Gradjejvinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 05 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjejvinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/5b2c2bcd-ae3d-44a2-964f-e49d2da6b634.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/5b2c2bcd-ae3d-44a2-964f-e49d2da6b634.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Grafen u betonu: Tehnološki iskorak koji bi mogao da smanji potrošnju cementa</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11716/820/grafen-u-betonu-tehnoloski-iskorak-koji-bi-mogao-da-smanji-potrosnju-cementa</link><category>beton</category><category>grafen</category><category>aditivi</category><category>cement</category><description>Beton obogaćen grafenom sve češće se pominje kao jedno od potencijalno važnih rešenja za građevinarstvo budućnosti. Tehnologija koja je donedavno uglavnom bila vezivana za laboratorijska ispitivanja sada se testira i na stvarnim gradilištima, uz obećanje da bi mogla da omogući izradu lakših ploča, manju upotrebu cementa i duži vek trajanja pojedinih konstrukcija.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 04 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/88fe6aa4-9bbd-4a84-ade5-e2b1c8cbdc01.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/88fe6aa4-9bbd-4a84-ade5-e2b1c8cbdc01.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Novi materijal otvara put ka staklu koje skladišti energiju</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11715/820/novi-materijal-otvara-put-ka-staklu-koje-skladisti-energiju</link><category>staklo</category><category>prozori</category><category>energetska efikasnost</category><category>istraživanje</category><category>skladištenje energije</category><description>Sve veći zahtevi za održivim i energetski efikasnim tehnologijama podstiču razvoj materijala koji ne obavljaju samo jednu funkciju, već istovremeno mogu da doprinesu uštedi energije, komforu i boljoj kontroli uslova u objektima. Upravo u tom pravcu išao je magistar Sachin Kochrekar koji je u okviru doktorske disertacije razvio materijale sposobne da menjaju boju i skladište električnu energiju.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 03 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/c50e7d5f-0688-4e0c-b36b-f1446129390d.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/c50e7d5f-0688-4e0c-b36b-f1446129390d.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Kako je Kina postala najveći proizvođač TBM mašina</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11714/820/kako-je-kina-postala-najveci-proizvodjac-tbm-masina</link><category>tunel</category><category>mašine</category><category>Kina</category><category>izgradnja</category><category>metro</category><category>rudnik</category><description>Kineske inženjerske kompanije sve snažnije zauzimaju poziciju u svetskoj tunelogradnji, pre svega zahvaljujući razvoju naprednih mašina za bušenje tunela, poznatih kao TBM. Reč je o ogromnim sistemima namenjenim iskopu kroz stenu i tlo, koji se koriste u izgradnji saobraćajne, komunalne, energetske i drugih infrastrukturnih mreža.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Tue, 02 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/700adca4-8e84-4f58-b341-d61e76d37144.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/700adca4-8e84-4f58-b341-d61e76d37144.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Kraj građevinskog otpada? Novi sistem omogućava ponovnu upotrebu zidova od cigle</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11712/820/kraj-gradjevinskog-otpada-novi-sistem-omogucava-ponovnu-upotrebu-zidova-od-cigle</link><category>emisija ugljenika</category><category>otpad</category><category>građevinski materijali</category><category>demontaža</category><category>montaža</category><category>prefabrikacija</category><description>Građevinski sektor i dalje se suočava sa velikim izazovima kada je reč o smanjenju potrošnje resursa i emisija gasova sa efektom staklene bašte. Poseban problem predstavlja građevinski otpad koji nastaje nakon rušenja objekata, naročito onih čiji je vek upotrebe relativno kratak, poput maloprodajnih i komercijalnih objekata koji se često koriste svega deset do dvadeset godina.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 01 Jun 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/7c6ae62b-74df-4193-a3dd-bb58152e1d29.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/7c6ae62b-74df-4193-a3dd-bb58152e1d29.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Posle više od 50 godina planiranja Tower F postaje najviša zgrada Afrike</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11710/820/posle-vise-od-50-godina-planiranja-tower-f-postaje-najvisa-zgrada-afrike</link><category>neboder</category><category>Afrika</category><category>vidikovac</category><description>Obala Slonovače uskoro će biti bogatija za još jedan impresivan orijentir. Naime, u Abidžanu se privodi kraju izgradnja nebodera La Tour F, poznatog i kao Tower F, koji će po završetku radova postati najviša zgrada u Africi.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 29 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/c28ab949-7419-418e-aadf-e03f6e6998fb.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/c28ab949-7419-418e-aadf-e03f6e6998fb.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Gljive kao saveznici građevine: Otpad od drveta pretvaraju u održivu izolaciju</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11708/820/gljive-kao-saveznici-gradjevine-otpad-od-drveta-pretvaraju-u-odrzivu-izolaciju</link><category>gljive</category><category>OSB</category><category>reciklaža</category><category>izolacija</category><category>otpad</category><category>drvo</category><category>termoizolacija</category><description>Istraživači sa Univerziteta u Batu razvili su inovativan način za preradu teško reciklabilnog građevinskog otpada u ekološki prihvatljiv izolacioni materijal, koristeći običnu gljivu. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Scientific Reports, a nova tehnologija mogla bi da doprinese smanjenju količine otpada i emisija ugljenika u građevinskom sektoru.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 28 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d5ff174d-b270-4eac-b011-4d0f8ed22a5c.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/d5ff174d-b270-4eac-b011-4d0f8ed22a5c.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Bazalt umesto krečnjaka: Nova tehnologija proizvodnje cementa smanjuje emisije CO2 za više od 80%</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11707/820/bazalt-umesto-krecnjaka-nova-tehnologija-proizvodnje-cementa-smanjuje-emisije-co2</link><category>cement</category><category>proizvodnja</category><category>emisija ugljenika</category><category>krečnjak</category><category>dekarbonizacija</category><description>Naučnici razvijaju novi pristup proizvodnji cementa koji bi mogao značajno da smanji emisije ugljen-dioksida i energetsku potrošnju jedne od industrija sa najvećim uticajem na klimatske promene. Umesto tradicionalnog krečnjaka, istraživači predlažu korišćenje vulkanskih stena poput bazalta.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Tue, 26 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/a3ff0f5c-f394-4203-bb92-d762c30d7e70.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/a3ff0f5c-f394-4203-bb92-d762c30d7e70.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Nagrada za ideju iz ratne zone: Blokovi od ruševina kao simbol obnove Gaze</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11706/820/nagrada-za-ideju-iz-ratne-zone-blokovi-od-rusevina-kao-simbol-obnove-gaze</link><category>reciklaža</category><category>blok</category><category>rušenje</category><category>otpad</category><category>nagrada</category><description>Dok se Gaza suočava sa ogromnim razaranjima i tonama građevinskog otpada, dve tinejdžerke pokušale su da pronađu praktično rešenje koristeći upravo materijal koji se danas nalazi na gotovo svakom koraku – ruševine uništenih objekata.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Fri, 22 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/3f7d96b2-27aa-44ad-ba30-c6f087425bdc.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/3f7d96b2-27aa-44ad-ba30-c6f087425bdc.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>MIT razvija robotski sistem koji ubrzava gradnju</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11705/820/mit-razvija-robotski-sistem-koji-ubrzava-gradnju</link><category>gradnja</category><category>robot</category><category>modularna gradnja</category><category>istraživanje</category><category>MIT</category><description>Istraživači sa MIT-a razvili su koncept robotske gradnje zasnovan na modularnim elementima koji bi mogao značajno da unapredi održivost i efikasnost u građevinarstvu.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Thu, 21 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/7f5b20d8-ec95-4056-9725-f02cd5304391.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/7f5b20d8-ec95-4056-9725-f02cd5304391.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Afrika i Evropa razmatraju izgradnju podvodnih tunela vrednih milijarde evra</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11704/820/afrika-i-evropa-razmatraju-izgradnju-podvodnih-tunela-vrednih-milijarde-evra</link><category>tunel</category><category>železnica</category><category>Evropa</category><category>Afrika</category><category>Španija</category><category>Portugal</category><description>Evropa i Afrika sve intenzivnije razmatraju razvoj velikih infrastrukturnih projekata koji bi mogli značajno promeniti transport i trgovinske tokove između dva kontinenta. U fokusu su dva podmorska tunela ukupne vrednosti 800 miliona i 20 milijardi evra, čiji je cilj smanjenje zavisnosti od nestabilnih globalnih pomorskih ruta i povećanje otpornosti trgovinskih koridora.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Wed, 20 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/ee9637fd-57c8-422b-947b-29ff9506c0a3.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/ee9637fd-57c8-422b-947b-29ff9506c0a3.jpg" medium="image" /></item>
    <item>
      <title>Nova tehnika 3D štampe betona skladišti CO₂ i povećava otpornost konstrukcija</title>
      <link>https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/11702/820/nova-tehnika-3d-stampe-betona-skladisti-co₂-i-povecava-otpornost-konstrukcija</link><category>beton</category><category>3D štampa</category><description>Istraživači sa Tehnološkog univerziteta Nanyang u Singapuru (NTU Singapore) razvili su inovativan sistem 3D štampe betona koji omogućava hvatanje i trajno skladištenje ugljen-dioksida unutar same konstrukcije. Ova tehnologija predstavlja značajan korak ka smanjenju uticaja građevinske industrije na ekologiju, posebno kada je reč o emisijama koje nastaju tokom proizvodnje cementa.</description><author> Gradjevinarstvo.rs</author><pubDate>Mon, 18 May 2026 00:00:00 GMT</pubDate><source>Gradjevinarstvo.rs</source><enclosure url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/8414ce60-7615-4575-9cac-ec5a7477fbd3.jpg" length="0" type=".jpg" /><content url="https://www.gradjevinarstvo.rs/upload_slike/tekstovi/8414ce60-7615-4575-9cac-ec5a7477fbd3.jpg" medium="image" /></item>
  </channel>
</rss>