Spor oko gradnje Pelješačkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo će biti otvoren pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj uvali.
Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) će se pridružiti zahtevu koji je u parlamentu BiH pokrenula opozicija da se taj projekt zaustavi sve dok se ne reši otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaliva, najavio je u subotu predsednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.
Na vanrednoj stranačkoj konferenciji za novinare u Sarajevu Genjac je izjavio kako BiH zapravo nikada nije dala službenu saglasnost za gradnju Pelješačkog mosta kao i da ne stoje argumenti da bi se on gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procenili u SDA, zapravo područje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru.
"BiH nikada nije dala saglasnost za gradnju Pelješačkog mosta. Bez toga ona je nelegalna i predstavlja kršenje međunarodnih konvencija a posebno Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora", kazao je Genjac.
Pri tome se kao na konačno i obvezujuće pozvao na stajalište Predsedništva BiH koje je na sednici održanoj 17. oktobra 2007. godine zaključilo kako je BiH protiv gradnje Pelješačkog mosta "do rešavanja otvorenih pitanja vezanih za rešavanje morske granične crte između dve države". Predsjedništvo BiH tada je pozvalo Hrvatsku da ne preduzima nikakve "jednostrane radove" na gradnji mosta.
Genjac je kazao kako je o svemu tome 23. aprila 2009. tadašnji predsedavajući Predsedništva BiH Nebojša Radmanović upoznao hrvatski državni vrh a Predsedništvo BiH nakon toga nikada nije usvojilo bilo kakve zaključke kojima bi izmenio stajališta u odnosu na gradnju Pelješačkog mosta.
To što su u međuvremenu razgovarali predstavnici vlada dve zemlje i članovi stručnih radnih grupa dogovorivši pri tom i izmene u prvobitnom projektu mosta po Genjčevu sudu nema nikakvu posebnu težinu jer su konačne odluke o saglasnosti isključivo u rukama Predsedništva BiH a ono nikome nije dalo saglasnost da potpiše bilo kakav međudržavni sporazum o tome.
Predsjednik Glavnog odbora SDA ističe kako je jasno da pitanje razgraničenja na moru nije rešeno a nema ni saglasnosti iz BiH za gradnju mosta pa mu je nejasno kako je Evropska komisija mogla odobriti sredstva za gradnju mosta "koja je ilegalna".
Konvencija UN o pravu mora, kako to tumače u SDA, jasno precizira pravo BiH na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora a on pak podleže režimu slobodne plovidbe bez ikakvih ograničenja što uključuje zabranu gradnje veštačkih objekata na takvom plovnom putu.
Analogiju vide u arbitraži o morskoj crti razgraničenja Hrvatske i Slovenije kojom je Slovenija dobila isti takav koridor.
"Netačne su tvrdnje da Hrvatska gradi most u svojim vodama jer je to međunarodni priključni koridor", ustvrdio je Genjac optužujući Hrvatsku da gradnjom Pelješačkog mosta ugrožava teritorijalni suverenitet BiH i krši međunarodni pravni poredak.
Kao prvi korak ka zaustavljanju gradnje Pelješačkog mosta u SDA su predvideli slanje pisma poslanicima u Evropskom parlamentu iz narodnjačkih stranaka od kojih će zatražiti podršku za reviziju odluke Evropske komisije o dodeli finansijske pomoći Hrvatskoj za građenje mosta.
Od Veća ministara BiH koga vodi SDA-ov Denis Zvizdić u njegovoj stranci očekuju da postupi skladno zahtevima Zastupničkog doma parlamenta BiH od 5. jula i uputi protesnu notu Hrvatskoj te zatraži prekid svih radova uključujući raspisivanje konkursa za izvođača do rešavanja spornih pitanja.
Problem je, konstatuje je Genjac, moguće rešiti dogovorom uz poštovanje međunarodnog prava i suvereniteta BiH.
"Ako to ne bude moguće rešiti na taj način sasvim je moguće da BiH poduzme korake u smislu zaštite svojih prava na relevantnim međunarodnim sudskim institucijama", kazao je Genjac podsećajući kako je mogućnost arbitraže spomenuta i u zaključcima Predsedništva BiH iz 2007. godine.
Pitanje gradnje Pelješačkog mosta Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine aktuelizovano je početkom jula a na prvoj narednoj sednici zakazanoj za 6. septembra trebao razmatrati izveštaj Veća ministara BiH o planovima za njegovu gradnju.
Raspravu su inicijalizovali zastupnici opozicije Demokratskog fronta (DF), te trojica zastupnika koji su ranije bili članovi SDA a ranije ove godine su iz te stranke isključeni te djeluju unutar kluba nazvanog Nezavisni blok (NB).
No, i neki zastupnici SDA poput Šemsudina Mehmedovića izričito se zalažu da parlament BiH preduzme sve kako bi gradnja mosta bila zaustavljena s obrazloženjem kako bi on ugrozio pristup brodova međunarodnim vodama iz Neumskog zaliva. Mehmedovićevom zahtevu sada se odlučio priključiti i vrh SDA.
Hrvatska je u proteklim godinama uvažila sve primedbe koje su vlasti BiH iznosile u vezi projekta Pelješačkog mosta za koji je definitivno utvrđeno kako bi se gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama i to na udaljenosti od najmanje 400 metara od verojatne crte razgraničenja s BiH na moru.
Tako je izmenjen i prvobitni projekt pa je visina tzv. svetlog otvora mosta povećana na 55 metara a raspon između stubova na 200 metara što omogućuje prolazak i najvećih brodova ka Neumskom zalivu.
U Predsedništvu BiH trenutno su podeljena stajališta oko gradnje Pelješačkog mosta. Bošnjački član Bakir Izetbegović izričito je isticao kako BiH mora da štiti svoje interese dok je hrvatski član Dragan Čović na stajalištu kako je most koristan za obe države a za BiH bi bio posebno važan jer bi se eliminisali saobraćajni čepovi kroz Neum.
